Nedavna rasprava na društvenim mrežama vodila se oko primanja građana Srbije koji žive i rade u Njemačkoj, u usporedbi s njihovim plaćama u matičnoj zemlji. Jedni tvrde da “preko granice” ima više mogućnosti za veću plaću i sigurnost obitelji, dok se drugi s time ne slažu i tvrde da je u Srbiji moguće ostvariti usporedive prihode. Upozorenje je da morate odabrati profesiju koja je u skladu s njihovim ciljevima i težnjama.
Razgovor je pokrenut nakon objave članka jednog našeg pojedinca koji živi u Njemačkoj.
Nakon što sam pročitao objavu koja je uzvikivala kako se ponude za posao u Njemačkoj slušaju i razmatraju, nisam mogao a da je ne smatram zabavnom. Naprosto je zbunjujuće da bi kvalificirani radnik koji je sposoban obavljati razne poslove i zaraditi pristojan prihod mogao u Njemačkoj primati samo 2000 ili 2200 bruto plaće. Kako to ljudi ne razumiju? Kao majstor, lako možete zaraditi više novca u Srbiji s istim vještinama. Ova situacija se čini nenormalnom.
Srbija je mjesto gdje mogu lagodnije živjeti.
Zbog sveprisutne važnosti ove teme u današnjem društvu, objava je dobila ogromnu količinu povratnih informacija, prikupivši više od tri stotine pojedinačnih komentara. Evo nekoliko odabranih.
Da sam bio svjestan situacije ovdje, nikad ne bih odlučio doći. Stanovništvo je grcalo u dugovima, a mogućnosti zapošljavanja su rijetke. Čak i sredinom dana kafići su krcati do posljednjeg mjesta. Gubitak posla čak i na mjesec dana može rezultirati beskućništvom zbog visokih troškova stanarine, režija i prijevoza.
Ako je netko vješt zanatlija u Srbiji, ima potencijal zaraditi znatan prihod. Primjerice, cijena pretrage krova je 27 eura po četvornom metru, dok se cijena lijepljenja crijepa kreće od 10 do 15 eura po četvornom metru. Bojenje košta otprilike 1,5 eura, dok je cijena gipsa oko 10 eura. Oblaganje fasade košta otprilike 3 eura. Iako su takvi poslovi u Njemačkoj dvostruko skuplji, u Srbiji su i dalje prilično isplativi. Čak i radnici koji zarađuju minimalac u Srbiji primaju 45.000 dinara mjesečno. Nije ni čudo što se mnogi od ovih vještih obrtnika odlučuju preseliti u Njemačku u potrazi za boljim prilikama.
Kad bi pojedinac u ruralnoj Srbiji izgradio štale od cigle, ne bi mogao polagati pravo na titulu majstora u Njemačkoj. Da bi netko bio smatran obrtnikom u Njemačkoj, mora posjedovati niz vještina, uključujući sposobnost čitanja i tumačenja planova, tečno poznavanje njemačkog jezika i stručnost u izgradnji blokova s mini dizalicom. Uspješni obrtnik u Njemačkoj može očekivati neto plaću u rasponu od 2.200 do 2.500 eura, pri čemu njihov poslodavac pokriva troškove smještaja. S druge strane, obrtnički pomoćnik može očekivati neto plaću od otprilike 1700 eura, a poznavanje jezika nije apsolutni uvjet. Građevinski inženjeri s diplomama mogu zaraditi mjesečne plaće od 3.000 do 4.000 € neto. Stoga je važno ne govoriti gluposti. Zanatlije u Srbiji obično zarađuju oko 50 eura dnevno, što je otprilike 1000 eura mjesečno. Sve druge tvrdnje su lažne i zablude.
Kao električar po struci, spadam među one koji su se vratili u Srbiju i pronašli lagodniji način života. U Srbiji postoje pojedina zanimanja koja su vrlo tražena, pa su stoga i kompenzirana. No, ima i onih koji, nažalost, primaju naknade ispod onoga što se smatra ljudskim. Nedvosmisleno je da nitko u Srbiji ne bi trebao biti obvezan raditi za manje od 800 eura.
Prema komentarima pojedinaca na različitim platformama društvenih medija, početnici i oni kojima nedostaje radne etike i vještina mogu zaraditi približan iznos od 2000 novčanih jedinica.
