Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pušenje ubija više od osam miliona ljudi u svijetu svake godine. Pušenje je povezano sa rakom pluća.U mojoj zemlji svake godine oko 5.000 ljudi umre od raka pluća.
Uoči Nacionalnog dana borbe protiv duvana, o raku pluća u Jutarnjoj emisiji RTS-a govorio je dr Davorin Radosavljević, direktor Klinike za medicinsku onkologiju Instituta za onkologiju i zračenje Srbije.
On je istakao da je većina pacijenata pušača, ali ima i pacijenata koji ne puše.
“Kancer pluća koji je u porastu je karcinom pluća malih ćelija. On je vezan samo za naviku pušenja. Osim toga, broj skvamoznih karcinoma u našoj zemlji nije mali, i to je skoro isključivo pušački karcinom. Mogu reći da najmanje dve trećine ili pet petina Četiri pacijenta su pušači”, rekao je dr Radosavljević.
Pitanje je da li je povećan broj oboljelih u odnosu na prethodne godine. Bilo je vremena kada su to bili uglavnom muškarci i stariji muškarci.
„Ako starost gledamo po nekim starim standardima, rak pluća je bolest starosti. Dakle, šesta ili sedma decenija je nešto. To je 30-40 godina pušenja koje je jako opasno i ima smisla. Ali vidimo različite scenarije, od veoma mladih pacijenata do veoma starih pacijenata”, rekao je doktor.
Međutim, kako je dodao, današnji pacijenti su osamdesetogodišnjaci, ali preovlađuju oni u šezdesetim i sedamdesetim godinama. Muškarci i dalje češće obolijevaju, ali se taj odnos mijenja. Osvrnuo se i na uzrast najmlađih pacijenata.
“Ispod 30 godina, mislim na 26-27 godina. Jedna stvar o kojoj smo pazili da pričamo. Rak pluća, kao i mnoge druge maligne bolesti, je podmukla bolest. Upozoravamo one koji su u većem riziku od pušenja. Pacijenti lako primjećuju promjene u njihovom organizmu, kao što su slabost, pojačan umor pri naporu, uporan kašalj, ugrušci ili svježa krv u sluzi.Ono što zaista želimo je da skratimo vrijeme čekanja dok se pacijent ne odluči za posjet ljekaru, jer prema nekima u u ranim studijama, čekalo se čak šest ili sedam mjeseci”, objasnio je doktor.
Pušači lako mogu primijetiti promjene u svom tijelu, kao što su slabost, povećan umor pri naporu, uporan kašalj i prisustvo krvnih ugrušaka ili svježe krvi u sluzi.
Istakao je da želi da ubrza odlazak kod ljekara i da se pacijenti moraju voditi kod ljekara ako se pojave simptomi. Rutinski rendgenski snimci pluća su najjednostavniji i najmanje precizni, ali svakako mogu pomoći. Dijagnoza počinje senkom tumora, odnosno sumnjivom senkom tumora, na kojoj počinje dalji dijagnostički proces.
Pitanje je u kojoj fazi pacijenti dolaze na liječenje.
“Svjetska statistika pokazuje da se samo 20-25% pacijenata operiše.” Tako je i kod nas. Biologija tumora je takva da, trenutno, ako se svijet ne može nositi s tim, ne možemo povećati broj ljudi koji se operišu. Ali radi se io ranom otkrivanju, što je takođe velika tema. Ali očekujemo manji broj veoma velikih tumora“, naglasio je dr Radosavljević.
Štaviše, tokom konsultacija su vidjeli tumore, ogromne tumore i pacijente čije je ukupno stanje bilo veoma loše zbog dugotrajne progresije bolesti i koji nisu bili pogodni za liječenje tumora.
Govorio je i o prognozi nakon dijagnoze raka pluća u odnosu na prethodne godine:
“Ova prognoza je mnogo poboljšana u najnaprednijim stadijumima bolesti, što zahtijeva da pacijent bude u dobrom općem stanju i primjeni novih modaliteta liječenja, odnosno molekularnog ciljanja i imunoterapije.”
Nova lista lijekova uključuje i lijekove za liječenje raka pluća. Mnogi se pitaju ko će dobiti najsavremeniji tretman i kakve će promjene donijeti pacijentima.
“Imamo dosta iskustva sa imunoterapijom i sada je značajno proširujemo. Ovo će u suštini udvostručiti broj pacijenata sa karcinomom pluća koji mogu da dobiju ovaj tretman. To su pacijenti sa karcinomom ne-malih ćelija pluća koji imaju ove markere za imunoterapiju, ali Opseg pozitivnosti za ovaj marker koji sada omogućava ovaj tretman se značajno širi.To svakako znači da ako do sada ima oko 500 pacijenata godišnje, možda još 500 pacijenata samo prima imunoterapiju.Drugo, imunoterapija dolazi u drugu liniju, pa će oni pacijenti koji to ne mogu primiti u prvoj liniji dobiti imunoterapiju u drugoj liniji”, rekao je doktor.
Za pacijente koji opet imaju markere koji to omogućavaju, rekao je, molekularno ciljana terapija dolazi u igru kao zaštitni tretman nakon operacije. Nauka je prešla dug put, a sa njom i profesionalni zaokret u plućima. Današnja lista lijekova to vrlo dobro prati. Ali kakvu će razliku novi tretman donijeti pacijentima?
“To mijenja biologiju tumora i može spriječiti dalje napredovanje bolesti. Čak su i pacijenti sa uznapredovalim stadijumom bolesti i danas živi. Imamo i pacijente koji su bili na jednom tretmanu ili piluli svaki dan ili svake tri sedmice za nekoliko godina. Infuzija. Ovo su godine o kojima govorimo.”
Sigurnosna provjera vrata
Doktori govore i o tome kako se boriti protiv raka.
“Europa je donijela nove programe skrininga, što znači da zamjenjuje tri postojeća programa. Za rak dojke, grlića maternice i debelog crijeva. Rak pluća se sada testira u Europi. Gledamo hrvatska iskustva. Tamo doktori, birajte doktore, vodite program, odabir pacijenata za niske doze skenera. Radiolozi ih opisuju. To je prilika da se otkriju vrlo mali tumori. Zakon će pratiti ono oko čega se svi slažemo, ali mislim da je skrining karcinoma pluća pred vratima”, dr Davorin Radosavljević. zaključio.
