Tema emigracije u Njemačku ili druge razvijene europske zemlje postaje sve značajnija u suvremenom društvu. Dok neki ljudi razmatraju preseljenje bez uzimanja u obzir drugih faktora, drugi se protive toj ideji, naglašavajući važnost domovine i mjesta gdje su odrasli.
Primjer iz prakse je mlada žena iz Beograda, koja je prošle godine otišla u Njemačku tražeći bolju budućnost. Milica, koja sada radi u bolnici u blizini Düsseldorfa, s plaćom od 2000 eura, izrazila je zadovoljstvo svojim trenutnim životom i poslom. Njen radni tjedan od 40 sati je sličan onome što je iskusila u Beogradu, a svi dodatni aspekti posla, poput noćnih smjena, godišnjih odmora i bolovanja, su pravedno nadoknađeni. U Njemačkoj, bolovanje koje traje dulje od četiri tjedna rezultira isplatom 80% plaće, a postoji i financijska pomoć za osobe s teškim bolestima.
Što se tiče troškova života, cijene u trgovinama su slične kao u Srbiji, s nekim varijacijama ovisno o proizvodima i lokaciji. Milica navodi da su trudnice u Njemačkoj zaštićene s pravom na punu plaću tijekom rodiljnog dopusta i dodatnim dopustom nakon rođenja djeteta. Iako su neki troškovi viši, postoji ravnoteža s obzirom na razlike u cijenama. Ona spominje i primjer kupnje stana od 50 kvadratnih metara za 490 eura mjesečno, što pokriva sve troškove osim struje, koja iznosi 50 eura mjesečno.
Odluka o tome je li bolje otići ili ostati je osobna i može se najbolje procijeniti kroz iskustvo onih koji su se usudili suočiti s obje perspektive. Dok emigracija u Njemačku može donijeti poboljšanu kvalitetu života i veću financijsku stabilnost, također može uzrokovati osjećaj gubitka i tuge zbog napuštanja poznatog doma i voljenih osoba. Obje opcije imaju svoje prednosti i nedostatke koje treba pažljivo razmotriti.
