Republika Srpska pod pritiskom sankcija: Nenad Stevandić traži međunarodnu pomoć
Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, izjavio je da će biti preduzete konkretne akcije u vezi sa sankcijama koje su Sjedinjene Američke Države i međunarodna zajednica uvele pojedincima i entitetima. Jedna od ovih radnji uključuje kontaktiranje specijalnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda kako bi istaknuo ono što on opisuje kao navodna kršenja ljudskih prava koja su rezultat tih sankcija. Prema Stevandićevim riječima, ova inicijativa nastoji da podigne međunarodnu svijest o nepravednim mjerama koje utiču na Republiku Srpsku.
Sankcije i reakcija Republike Srpske
Stevandić je istakao kako su sankcije SAD-a prema pojedincima iz RS-a grubo kršenje ljudskih prava i međunarodnih normi. Prema njegovim riječima:
„BiH nije reagovala prema Komitetu za ljudska prava UN, iako su sankcije nametnute osobama koje su djelovale u skladu s ustavnim obavezama.“
Stevandić smatra da je izostanak reakcije državnih organa BiH ključni problem i najavio da će uputiti dopis svim nadležnim ministrima, predsjedavajućem Vijeća ministara i drugim institucijama.
Međunarodna konferencija u Ženevi
U Ženevi je 21. i 22. novembra održana konferencija pod pokroviteljstvom specijalnog izvjestioca UN za negativan uticaj jednostranih prinudnih mjera na ljudska prava. Prema Stevandićevim riječima, Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj izvještaj, iako su brojni učesnici govorili o štetnosti ovakvih mjera.
Profesor međunarodnog prava i savjetnik predsjednika Narodne skupštine RS, Dragan Dakić, predstavio je problematiku sankcija na konferenciji, posebno ističući:
- Nepostojanje adekvatnih mehanizama za zaštitu građana Republike Srpske.
- Neadekvatan odgovor institucija BiH na ove mjere.
- Uticaj bankarskog sektora, koji često primjenjuje sankcije strože nego što su predviđene, posebno u vezi s pravom na bankovne račune i osnovne finansijske usluge.
Političke i pravne implikacije
Stevandić naglašava da je inertnost vlasti na nivou BiH veliki problem i optužuje ih za nedjelovanje koje ugrožava prava građana. Takođe, ističe da sankcije koje nisu izrekle Ujedinjene nacije, već pojedinačne države, predstavljaju kršenje međunarodnog prava.
Međutim, treba naglasiti da su sankcije SAD-a uglavnom usmjerene na pojedince i institucije za koje se smatra da podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, demokratske procese ili pravnu državu. Ove mjere često uključuju zamrzavanje imovine i zabranu poslovanja sa subjektima iz SAD-a.
Zaključci konferencije i dalji potezi
Zaključci sa ženevske konferencije, kako ih je prenio Stevandić, podržavaju stav da jednostrane sankcije narušavaju osnovna ljudska prava. Specijalni izvjestilac UN-a je navodno potvrdio da sankcije protiv RS-a spadaju u tu kategoriju, što daje dodatni argument za međunarodno djelovanje vlasti Republike Srpske.
Stevandićev sljedeći korak uključuje zvaničan poziv specijalnom izvjestiocu UN-a u BiH, kako bi se sačinio detaljan izvještaj o uticaju ovih mjera.
Šira slika i izazovi
Ova situacija oslikava kompleksnu političku dinamiku u BiH, gdje se unutrašnje nesuglasice često reflektuju na međunarodnu scenu. Dok RS traži pravdu kroz međunarodne institucije, kritičari ukazuju da su sankcije usmjerene na pojedince odgovorne za destabilizaciju države, a ne na narod ili cijeli entitet.
Stevandićevi potezi mogu ojačati političke pozicije RS-a, ali istovremeno dodatno produbiti jaz između entitetskih i državnih vlasti, čineći proces pomirenja i zajedničkog djelovanja još izazovnijim.
