Republika Srpska pod pritiskom sankcija: Nenad Stevandić traži međunarodnu pomoć
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, najavio je preduzimanje konkretnih koraka kao odgovor na sankcije koje su određene pojedincima i entitetu od strane međunarodne zajednice, prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država. Ovi potezi uključuju obraćanje specijalnom izvjestiocu Ujedinjenih nacija, s ciljem isticanja navodnog kršenja ljudskih prava izazvanog sankcijama.
Sankcije i reakcija Republike Srpske
Stevandić je istakao kako su sankcije SAD-a prema pojedincima iz RS-a grubo kršenje ljudskih prava i međunarodnih normi. Prema njegovim riječima:
„BiH nije reagovala prema Komitetu za ljudska prava UN, iako su sankcije nametnute osobama koje su djelovale u skladu s ustavnim obavezama.“
Stevandić smatra da je izostanak reakcije državnih organa BiH ključni problem i najavio da će uputiti dopis svim nadležnim ministrima, predsjedavajućem Vijeća ministara i drugim institucijama.
Međunarodna konferencija u Ženevi
U Ženevi je 21. i 22. novembra održana konferencija pod pokroviteljstvom specijalnog izvjestioca UN za negativan uticaj jednostranih prinudnih mjera na ljudska prava. Prema Stevandićevim riječima, Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj izvještaj, iako su brojni učesnici govorili o štetnosti ovakvih mjera.
Profesor međunarodnog prava i savjetnik predsjednika Narodne skupštine RS, Dragan Dakić, predstavio je problematiku sankcija na konferenciji, posebno ističući:
- Nepostojanje adekvatnih mehanizama za zaštitu građana Republike Srpske.
- Neadekvatan odgovor institucija BiH na ove mjere.
- Uticaj bankarskog sektora, koji često primjenjuje sankcije strože nego što su predviđene, posebno u vezi s pravom na bankovne račune i osnovne finansijske usluge.
Političke i pravne implikacije
Stevandić naglašava da je inertnost vlasti na nivou BiH veliki problem i optužuje ih za nedjelovanje koje ugrožava prava građana. Takođe, ističe da sankcije koje nisu izrekle Ujedinjene nacije, već pojedinačne države, predstavljaju kršenje međunarodnog prava.
Međutim, treba naglasiti da su sankcije SAD-a uglavnom usmjerene na pojedince i institucije za koje se smatra da podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, demokratske procese ili pravnu državu. Ove mjere često uključuju zamrzavanje imovine i zabranu poslovanja sa subjektima iz SAD-a.
Zaključci konferencije i dalji potezi
Zaključci sa ženevske konferencije, kako ih je prenio Stevandić, podržavaju stav da jednostrane sankcije narušavaju osnovna ljudska prava. Specijalni izvjestilac UN-a je navodno potvrdio da sankcije protiv RS-a spadaju u tu kategoriju, što daje dodatni argument za međunarodno djelovanje vlasti Republike Srpske.
Stevandićev sljedeći korak uključuje zvaničan poziv specijalnom izvjestiocu UN-a u BiH, kako bi se sačinio detaljan izvještaj o uticaju ovih mjera.
Šira slika i izazovi
Ova situacija oslikava kompleksnu političku dinamiku u BiH, gdje se unutrašnje nesuglasice često reflektuju na međunarodnu scenu. Dok RS traži pravdu kroz međunarodne institucije, kritičari ukazuju da su sankcije usmjerene na pojedince odgovorne za destabilizaciju države, a ne na narod ili cijeli entitet.
Stevandićevi potezi mogu ojačati političke pozicije RS-a, ali istovremeno dodatno produbiti jaz između entitetskih i državnih vlasti, čineći proces pomirenja i zajedničkog djelovanja još izazovnijim.
