Lekari sada upozoravaju da će nas spopasti još jedna infekcija, vrlo bolna i neprijatna – sinuzitis, odnosno upala sinusa
Domovi zdravlja u Beogradu, posebno pedijatrijska odeljenja, prethodnih dana beleže drastično povećan broj pregleda. Trenutno vlada mnogo virusa, od virusnih infekcija gornjih respiratornih puteva, bakterijske infekcije grla koju izazivaju streptokoke – šarlah, a ima i dece koja dolazi zbog osipnih bolesti, najčešće varičele. Međutim, tu nije kraj.
Lekari sada upozoravaju da će nas spopasti još jedna infekcija, vrlo bolna i neprijatna – sinuzitis, odnosno upala sinusa.
Kako je rekla Sanja Gluščević doktorka opšte medicine u DZ „Milutin Ivković“ na Paliluli prilikom jučerašnje posete toj zdravstvenoj ustanovi, tu upalu očekuje najpre zbog vetra i naglih promena vremena.
– U subotu na nedelju opet će doći do naglog zahlađenja i minusa. Očekujem da će se pojaviti sinuzitis, upala sinusa, najpre zbog vetra i naglih promena – rekla je ona za “Beograd na Blic”.
Šta je sinuzitis
Sinuzitis, upala sinusnih šupljina odnosno sluznice, nastaje zbog provocirajućih agenasa, kao što su bakterije, virusi kao i kontinuirano izlaganje alergenima.
– Akutni rinosinuzitis je u 90 odsto slučajeva virusne etiologije. Najčešći uzročnik je rhinovirus u 50 odsto pacijenata, zatim virus influenze ili gripa i virus parainfluenze, coronavirus (ali ne i Covid 19) i drugo. Samo 5-10 odsto virusnih rinosinuzitisa kod dece i 2-5 odsto kod odraslih se komplikuje bakterijskom infekcijom. Najčešći bakterijski izazivači su Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis. Staphylococcus aureus se često nalazi u kulturama nosnog brisa, ali je redak u sinusnom aspiratu – ispričao je ranije za N1 dr Ivan Baljošević.
Simptomi sinuzitisa
Sinuzitis je bolest karakteristična za period jeseni i zime i posledica je preteranog izlaganja jakom vetru i hladnom i vlažnom vazduhu, što je u narodu popularan izraz za promaju.
Tegobe su kod sinuzitisa prilično naporne, bol ume da bude ogroman, kao da je glava izložena ogromnom pritisku.
Neki od simptoma upaljenih sinusa su povišena telesna temperatura, bol u predelu lica i čela, posebno na pritisak, koji se pogoršava pri naginjanju napred, pojačana sekrecija, zapušenost nosa…
Lečenje sinuzitisa
Akutni sinuzitis uglavnom se leči lekovima koji olakšavaju simptome, smanjuju upalu i otklanjaju infekciju. Terapija uobičajenog sinuzitisa započinje se bez bakteriološke potvrde.
Postoje različite metode za ublažavanje tegoba uzrokovanih sinusitisom.
Kako bi ublažili bol, medicinski stručnjaci daju analgetike, kao i lokalne dekongestive. Ako standardno liječenje, poput antibiotika i dekongestiva, nije učinkovito, tada se sinusi podvrgavaju postupku ispiranja. Za osobe s kroničnim sinusitisom, lokalni kortikosteroidi mogu pružiti olakšanje. Kao posljednja opcija u liječenju sinusitisa dolazi u obzir kirurško liječenje.
Novinari „Blica“ nedavno su bili u Domu zdravlja kako bi istražili kakva je trenutna situacija s prenatrpanošću, najčešćim razlozima zbog kojih pacijenti dolaze na preglede i čestim žalbama pacijenata. Tijekom posjeta, od strane ordinirajuće liječnice je otkriveno da se u skoroj budućnosti očekuje porast slučajeva upale sinusa. Osim toga, liječnik je dao nekoliko značajnih izjava.
Roditelji često svoju malu djecu šalju u vrtić dok su oni sami na poslu, čak i kada im je loše vrijeme i imaju simptome prehlade.
Prema riječima dr. Glušćevića, dominantno je pitanje kako se pojedinci ponašaju u prevenciji hripavca.
“Blic” saznaje da naša zajednica ne želi da se izoluje od društva. Umjesto toga, dopuštaju svojoj djeci da idu u vrtiće, a sebi da idu na posao čak i kada nisu dobro. Tek nakon što simptomi postanu vidljivi ljudima oko njih, razmišljaju o tome da se obrate liječniku radi medicinske pomoći.
Podsjećajući na vrijeme pandemije covida, napominje da je značajno smanjen broj oboljele djece u vrtićima. To se pripisuje pažljivom pristupu primanju djece, bez obzira na to pokazuju li simptomi prehlade ili ne.
Prema njezinim riječima, roditelji su u tom razdoblju bili izuzetno strogi u pridržavanju utvrđenih propisa.
Povremeno se stvaraju gužve, pogotovo kada nema zakazanog pregleda.
Tokom posete novinara „Blica“ Domu zdravlja Palilula, bila je relativno mala gužva ljudi koji su čekali na pregled. Ovi brojevi svakodnevno fluktuiraju, prvenstveno ovisno o tome jesu li sastanci zakazani ili ne. Ako građani dolaze po vlastitom nahođenju bez dogovora, vjerojatno je da u istom vremenskom roku čeka veći broj osoba.
Dr. Gluščević je ustvrdio da još uvijek ima onih koji su otporni na zakazivanje te će dolaziti nenajavljeni, zbog čega se povremeno stvaraju gužve na već zakazanim terminima. Ipak, uvjerio je da nema toga što se ne može završiti u toku dana.
Nadalje napominje da se ne sjeća da su pacijenti vraćeni s pregleda.
S početkom druge smjene, koja je počela u 16 sati, u Dom zdravlja počeli su pristizati pacijenti. U razgovoru s nekima od medicinskih sestara spomenule su da je proteklih dana bilo posebno radno, te da su radile od 8 do 20 sati. zbog velikog broja pacijenata.
Na početku druge smjene vidjelo se da nema puno djece. Međutim, primijetili smo da oni koji su bili tamo imaju simptome poput kašlja i curenja nosa. U razgovoru s jednom od majki doznali smo da njezino dijete ima malaksalost, malaksalost, napadaje kašlja, a izostalo je iz vrtića zbog povišene temperature.
Pacijenti koji su tražili liječničku pomoć bili su odrasli ljudi u dobi od 30 do 60 godina. Njihov primarni razlog za traženje liječničke pomoći bili su rutinski pregledi ili zato što su imali simptome prehlade. Neki od pacijenata spomenuli su da se obično prehlade tijekom hladnog i kišnog vremena te su se oslanjali na čaj i antibiotike kako bi riješili simptome prije nego što potraže stručnu pomoć.
Činjenica je da trenutno prevladavaju respiratorne prehlade.
Doktorica objašnjava da se učestalost viroza može razlikovati ovisno o mjesecu. U listopadu je zabilježena veća pojavnost trbušnih viroza koje su koincidirale s drugim virusnim infekcijama. Trenutno su dominantni respiratorni virusi koji uzrokuju simptome prehlade.
“Povećan je broj pregleda u dišnim ambulantama, no prema njezinim riječima, to je uobičajena pojava ove sezone, nema razloga za brigu.
Prema njegovom opažanju, indikacije su različite i mogu uključivati začepljen nosni prolaz, opetovano kihanje, umor, nelagodu u zglobovima i povišenu tjelesnu temperaturu u nekim slučajevima. Međutim, u drugim slučajevima, pojedinci mogu prijaviti iste simptome bez zamjetnog povećanja temperature. Osim toga, neki pojedinci mogu imati poteškoća s gutanjem, dok drugi mogu osjetiti bol u grlu.
Liječnik pregledava najmanje 60 pacijenata.
Da je došlo do povećanja broja obavljenih pregleda govori i podatak da se dnevno obavi i do 250 pregleda na Dom zdravlja Savski venac. To znači da je svaki liječnik odgovoran za pregled preko 60 pacijenata.
Prema riječima Marije Golubović, pedijatrice u jednoj zdravstvenoj ustanovi, tijekom jesenskih i zimskih mjeseci povećava se broj pregleda u pedijatrijskoj ambulanti. Dnevni broj pregleda doseže i do 250 pacijenata, što znači preko 60 pacijenata dnevno po liječniku. Ovakav porast broja pacijenata uobičajena je pojava u ovo doba godine. Tanjug je ovu statistiku izvijestio pedijatar.
Prema njezinoj izjavi, najčešći virusi su rota i adeno virusi, a poznato je da bez diskriminacije pogađaju djecu u cijelom spektru predškolske i školske dobi.
Prema njezinom objašnjenju, znakovi ove bolesti su nelagoda u grlu, opći osjećaj lošeg raspoloženja, a nerijetko i povišena temperatura. Trajanje ovih simptoma obično se kreće od tri do pet dana, a liječenje je usmjereno na rješavanje samih simptoma.
Tijekom proteklih četrnaest dana, količina slučajeva hripavca, također poznatog kao hripavac, eskalirala je dvostruko u odnosu na prethodni broj.
Srbija se trenutno suočava s izbijanjem hripavca, poznatijeg kao veliki kašalj, s potvrđenih 298 slučajeva. U posljednja dva tjedna broj oboljelih se gotovo udvostručio. To je alarmantno jer je u cijeloj prošloj godini bilo samo pet prijavljenih slučajeva oboljenja.
Prema riječima Saše Milićevića, pedijatra, razlika između hripavca i obične prehlade je u progresiji simptoma, budući da se prvi s vremenom pogoršava.
Dr Milićević u razgovoru za „Blic“ objašnjava po čemu se ovaj tip kašlja razlikuje od gripoznog i drugih oblika kašlja, kao što su alergijski, astmatični ili prehladni. Oboljeli pojedinac nakon kašlja osjeća začepljenost i poteškoće s disanjem.
Liječnik je naglasio da iako je općenito poznato da hripavac traje stotinu dana, može trajati dulje vrijeme. Liječnik je također primijetio da je bolest vrlo zarazna i da se obično širi kroz sićušne kapljice u zraku. Napomenuo je da se prvenstveno širi unutar grupa, posebice u objektima gdje se okuplja veliki broj pojedinaca poput škola i vrtića.
