Prema riječima Marka Vučetića sa portala “Start”, odgovor je u implementaciji kombinacije dualnog obrazovanja i inovativnih pristupa. Primjećuje da iako mnogi mladi pojedinci gravitiraju karijeri u softverskom inženjerstvu, manje su skloni baviti se obrtom. No, Vučetić sugerira da bi se taj trend mogao promijeniti kada postanu svjesni unosne mogućnosti zarade koju donosi svladavanje zanata.
Neslužbeni izračuni govore da u Srbiji ima nešto više od 5.000 automobilskih tehničara, koji imaju potencijal zarađivati više od 200.000 dinara mjesečno. Aleksandra Đurišić iz Udruženja “Auto-servisi Srbije” (UASS) u razgovoru za RTS priznaje da su zarade ovih stručnih stručnjaka porasle, pripisujući to osnovnim principima ponude i potražnje.
Prema Đurišićevim riječima, kako se smanjuje dostupnost pojedine usluge, cijene prirodno rastu. Iako je neosporno da su automehaničari pošteno plaćeni, evidentno je i da je potražnja za ovim zanatom značajno opala. Posljednjih godina primjetan je pad broja djece koja se upisuju u strukovne škole.
Prema njegovim riječima, problemu pridonosi i neorganiziranost industrije jer gotovo polovica autoservisa radi ilegalno, a ta je situacija u posljednja dva desetljeća uglavnom nepromijenjena.
Sagovornik RTS-a ističe da su zbog toga brojni automehaničari bili primorani da napuste zemlju u potrazi za boljim mogućnostima i povoljnijim radnim uslovima koji bi omogućili veće plate. Tako smo vremenom došli do sadašnjeg stanja.
Prema riječima Marka Vučetića, predstavnika portala Start, na tržištu postoji značajan broj radnih mjesta za automehaničare, dok je broj kandidata koji aktivno traže ta radna mjesta i dalje iznenađujuće nizak.
Prema Vučetiću, postoji zabrinjavajući trend među mladim pojedincima koji su skloniji odabiru zanimanja softverskog inženjerstva, a ne obrta. To je rezultiralo neravnotežom na tržištu rada. Ipak, postoji nada za poboljšanje u budućnosti. Realnost je takva da mlade ljude privlači ideja zarade, a kada otkriju mogućnost zarade do 2000 eura kao automehaničar, to im postaje primamljiva opcija.
S razvojem automobilske industrije, uloga automehaničara prešla je iz čisto zanatske u ulogu koja zahtijeva prilagodbe cijena kako bi se prilagodili potrebnim troškovima.
Prema Đurišićevim riječima, došlo je do značajne promjene u opsegu poslova automehaničara koji zahtijevaju širi spektar znanja kao rezultat napretka u automobilskoj industriji.
Prema riječima sugovornika, uloga automehaničara je nezamjenjiva u trgovačkoj djelatnosti zbog stalne evolucije autoindustrije. Integracijom elektronike, dijagnostike i servisiranja vozila, posao automehaničara proširio se izvan klasičnog mehaničara. Sugovornik ističe i rast troškova usluga, smatrajući ga bitnim aspektom industrije.
Očigledna su značajna ulaganja u opremu i specijalizirane alate, jer su za različita vozila, modele ili godine automobila potrebne specifične vrste alata.
Prema Đurišićevim riječima, dijagnostički aspekt posla zahtjeva značajno ulaganje vremena i truda. Identificiranje problema i zamjena potrebnih dijelova doprinose ukupnim troškovima rada. Serviseri izražavaju uvjerenje da njihova naknada ne odražava adekvatno vrijednost njihova rada.
Prelaskom sa zastarjelog obrazovnog sustava na onaj koji naglasak stavlja na rješavanje problema, kao rješenje nametnulo se dualno obrazovanje.
Prema riječima Vučetića, ekstenzivno korištenje softvera u području automehanike posao je usporedio s profesionalnim gamerima, ističući utjecaj digitalne transformacije i automatizacije unutar ove industrije.
Predstavnik UASS-a ističe nužnost dualnog obrazovanja u školovanju budućih automehaničara, a priznaje da zastarjeli školski sustav u Srbiji predstavlja značajan izazov.
Đurišić zaključuje ističući zastarjele modele na kojima djeca trenutno uče, modele koji su doveli do toga da su mnogi pojedinci otjerani. U saradnji sa partnerskom školom iz Niša, naši napori su usmereni na implementaciju profila tehničar mehatronike vozila. Ovaj je profil široko priznat diljem Europe i obuhvaća sveobuhvatan raspon znanja, uključujući mehaniku, elektriku, elektroniku, kodiranje i programiranje.
