Srce mi je razbijeno u komadiće, a ta rana nikada neće u potpunosti zacijeliti.
Ana Bekuta, istaknuta folk pjevačica, imala je izazovan život obilježen nedaćama. Sa samo 17 godina rodila je izvanbračnog sina Igora, a nedugo nakon toga oduzet joj je kao dijete.
Razdoblje o kojem govori je jedno od najtežih u svom životu. Našla se odvojena od svog malog djeteta, dok je okolno društvo oštro kritiziralo njezine postupke. Osim toga, njezini su roditelji bili nepravedno izloženi javnom nadzoru i ruglu, što je za nju bilo izvor velike boli. Čvrsto je vjerovala da njezini roditelji nisu učinili ništa loše, što joj je dodatno pridonijelo bol.
Postavši majka u mladosti, Ana je morala proživjeti niz teških trenutaka. Srećom, brzo ih je prebrodila kako bi sinu omogućila bezbrižno djetinjstvo i normalan život. Jedno od tih teških iskustava bilo je ostavljanje sina nakon rođenja u domu za nezbrinutu djecu. Čak i dan danas, Ani ostaje izazov prisjetiti se i razgovarati o ovom traumatičnom događaju.
Jednom prilikom istaknula je kako ju je Igorov dolazak na svijet potaknuo da se s većim žarom posveti glazbenoj karijeri. Danas njihova veza cvjeta i Igor joj se često pridruži na koncertima i nastupima, prenosi Story.hr.
Ana je jednom priznala: “Imala sam želju imati dijete, ali sam time nanijela bol svojim roditeljima i posramila ih. Kao rezultat toga, moj sin Igor morao je biti skriven u kući oko osam mjeseci u nadi da ću vratiti normalnost u svoje selo i okončati glasine.Pritisak društva bio je toliko intenzivan da je moj nevini i prekrasni sin morao ostati skriven od očiju javnosti.
U selu su je smatrali neuglednom, kako je ranije izjavila.
Pjevačica je elaborirala plodove njihove mladenačke ljubavi, navodeći da je ona služila kao krajnji dokaz njihove nedostojnosti i druženja s profanim. Dodali su da bi se, da su rođeni prije vremena, mogli suočiti s pogubljenjem ili progonstvom zbog svojih djela. Trenutno se pjevačica teško prisjeća tog perioda u njihovom životu.
Ana je izrazila bolnu odluku da Igora smjesti u ustanovu za skrb nakon ozbiljnog unutarnjeg sukoba. Emocionalni danak ove odluke bio je golem, ostavljajući trajnu ranu koja nikada neće u potpunosti zacijeliti. Drugi su je možda osuđivali jer nije ranije poduzela nešto, možda čak pribjegla okončanju života svoje voljene osobe ili ih je napustila u udaljenoj medicinskoj ustanovi.
