Kako se bliži 2024., u Njemačkoj će se provesti mnoštvo reformi i zakonskih promjena koje će značajno utjecati na svakodnevni život njezinih građana.
Osim raznih drugih mjera, pojedincima slabijeg imovinskog stanja povećat će se određena socijalna davanja, ali valja napomenuti da život pojedinim segmentima stanovništva može biti znatno skuplji.
Dodatna sredstva za civilni sektor.
Počevši od 1. siječnja, više od pet milijuna pojedinaca koji primaju građanski doplatak, također poznat kao Bürgergeld, dobit će značajan poticaj u svojoj financijskoj potpori. U prosjeku, primatelji će dobiti povećanje od 12 posto u svojim mjesečnim isplatama. Za samce će se ta pomoć povećati za 61 euro, što će ukupno iznositi 563 eura mjesečno. Odrasle osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici s partnerom dobit će 506 eura, dok će iznos za svako dijete varirati ovisno o dobi, u rasponu od 357 do 471 eura.
Visina dječjeg doplatka također bilježi uzlazni trend.
Roditelji koji su zaposleni, ali imaju niske plaće, imaju pravo na dječji doplatak, također poznat kao Kinderzuschlag. Maksimalni iznos koji se može primiti povisit će se s 250 eura na 292 eura, uzimajući u obzir prihode i potencijalnu imovinu.
Minimalni prag za primanje rodiljnih naknada.
Počevši od travnja 2024. mijenjaju se kriteriji za dobivanje porodiljne naknade (Elterngeld), naknade koja se daje roditeljima koji nakon rođenja djeteta ne rade ili rade na pola radnog vremena. Prije su pravo na tu naknadu imali roditelji s ukupnim godišnjim prihodom do 300.000 eura, dok su je samohrani roditelji mogli dobiti ako njihova primanja ne prelaze 250.000 eura. Međutim, počevši od travnja 2024. granica prihoda za parove smanjit će se na 200.000 eura, a do travnja 2025. dodatno će se smanjiti na 175.000 eura. Osim toga, samohrani roditelji od travnja će imati ograničenje prihoda od 150.000 eura.
Bolnica pruža financijsku pomoć za pokrivanje troškova njege bolesnog djeteta.
Od 2024. zaposleni roditelji koji imaju zdravstveno osiguranje imat će pravo na naknadu za bolovanje, poznatu kao Kinderkrankengeld, u trajanju od 15 dana kada se brinu za bolesno dijete. Samohrani roditelji, pak, imat će pravo na 30 dana naknade za bolovanje. To predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu naknadu od 10 ili 20 dana.
Zaposlenici s nižim primanjima i oni koji pohađaju strukovno obrazovanje dobit će veću novčanu naknadu.
Počevši od 2024. godine, zakonski propisana minimalna plaća po satu porast će sa sadašnje stope od 12 eura na 12,41 euro. Osim toga, planira se daljnje povećanje na 12,82 eura 2025. godine. Ova prilagodba također podiže maksimalnu dopuštenu zaradu za pojedince koji rade male poslove, također poznate kao “Minijobs”, sa 520 na 538 eura. Ovaj dohodovni prag predstavlja točku u kojoj se ne moraju plaćati porezi i druge obveze. Nadalje, minimalna plaća za pripravnike u prvoj godini strukovnog obrazovanja povećat će se za 4,7 posto i iznositi 649 eura. Međutim, važno je napomenuti da se mogu napraviti iznimke putem kolektivnih ugovora.
Povišeni prag za oslobođenje od poreza
Ulaskom u nadolazeću godinu dolazi do povećanja neoporezive osnovice koja se odnosi na iznos dohotka koji je oslobođen poreza. Trenutačno postavljena na 10.908 eura, porast će na 11.784 eura. Osim toga, neoporeziva osnovica po djetetu, poznata kao Kinderfreibetrag, također će doživjeti povećanje sa 6.024 eura na 6.612 eura. Nadalje, dohodovni prag na koji se primjenjuje najviša porezna stopa, poznata kao Spitzensteuersatz, podignut je sa 62.810 eura na 66.761 euro.
Primjećuje se i povećanje doplatka za njegu i njegu.
Dodatak za pomoć i njegu (Pflegegeld) povećava se za pet posto, što u zavisnosti od stepena potreba znači 16 do 45 eura više mjesečno. Uvode se i olakšice za osobe kojima je potrebna njega i koji borave u staračkom domu: naknade za njegu se povećavaju u iznosu od pet do deset posto, u zavisnosti od dužine boravka u ustanovi.
Povećana starosna granica za odlazak u penziju
Zakonska starosna granica za odlazak u penziju 2024. godine je 66 godina. Ovo se odnosi na osobe rođene 1958. godine. Za kasnije rođene starosna granica se povećava za dva mjeseca godišnje, što znači da će morati raditi duže.
Nova pravila grijanja za novogradnju
Što se tiče energije, potrošači će morati da računaju na veće troškove. Od 2024. godine stupa na snagu Zakon o grijanju prema kojem se u nove stambene zgrade unutar novoizgrađenih područja mogu ugrađivati samo oni sistemi grijanja koji koriste najmanje 65 posto energije iz obnovljivih izvora. U većini slučajeva to bi trebalo da budu toplotne pumpe.
Veća cijena za CO2 i ukidanje poticaja za e-automobile
Iznos tzv. CO2 poreza, odnosno poreza na energiju iz izvora štetnih za klimu. Od 1. januara iznosi 45 eura po toni, što će poskupjeti gorivo i lož ulje ili gas. Zbog rupe u državnom budžetu, od 1. januara ukida se dužnička kočnica oko cijene struje i gasa. Ali zbog pada cijena na tržištu ionako više nisu igrali nikakvu ulogu za većinu potrošača.
Od 2024. godine ukida se državni poticaj, tzv Umweltbonus za kupovinu električnog automobila.
Povećanje PDV-a u gastronomiji
U novoj godini bi mogli da poskupe odlasci u restorane i kafiće. Jer, od 1. januara za gastronomiju ponovo važi redovna stopa PDV-a od 19 posto, umjesto dosadašnjih sedam.
Obavezni e-recept, naknada za ambalažu i dječiji pasoš
Ljekari su od januara u obavezi da izdaju e-recepte.
Uvodi se i povratna naknada za ambalažu za mlijeko i mliječne napitke, ako se prodaju u plastičnim bocama.
Od januara više neće biti moguće dobiti dječiji pasoš u Njemačkoj, koji se do sada izdavao za djecu do 12 godina. Umjesto toga, uvodi se elektronski pasoš sa dužim rokom trajanja i mogućnošću korištenja za putovanja širom svijeta. Naime, prethodni dječiji pasoš nije imao sigurnosni čip, pa je izdavan samo na godinu dana i nije bio priznat u nekim zemljama, piše Deutsche Welle.
