Bosna i Hercegovina pred odlukom o glavnom pregovaraču za EU: Političke igre i proceduralni izazovi
Bosna i Hercegovina se suočava s jednom od ključnih odluka na svom putu ka Evropskoj uniji: imenovanjem glavnog pregovarača za pregovore o članstvu. Iako je odluka naizgled tehničke prirode, ona je već izazvala političke tenzije i otvorila prostor za spekulacije o tome kako će biti riješena unutar kompleksnog ustavno-političkog sistema BiH.
Politička pozadina i ključni akteri
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik insistira na tome da glavni pregovarač bude iz Republike Srpske i da pripadne njegovoj stranci. Prema prethodnim dogovorima vladajuće koalicije na državnom nivou, koju čine HDZ, SNSD i stranke Trojke (SDP, Naša stranka i Narod i Pravda), ovo mjesto treba pripasti kadru iz RS-a. U ovom kontekstu, dva imena su se već izdvojila kao kandidati:
- Radovan Kovačević – delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
- Ana Trišić-Babić – savjetnica Milorada Dodika za vanjsku politiku.
Iako Dodik ima jasan stav o ovom pitanju, konačna odluka ne zavisi isključivo od njegove političke volje.
Ustavna procedura i uloga Predsjedništva BiH
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić jasno je istaknuo da imenovanje glavnog pregovarača za pregovore s EU nije u nadležnosti političkih stranaka, već isključivo Predsjedništva BiH. Prema Ustavu BiH, odluke vezane za vanjsku politiku, uključujući pregovore o članstvu u EU, donosi Predsjedništvo većinom glasova. Ovo znači da će odluka morati dobiti podršku dva od tri člana Predsjedništva:
- Željka Cvijanović – članica iz reda srpskog naroda, bliska SNSD-u, podržat će Dodikov prijedlog.
- Denis Bećirović – član iz reda bošnjačkog naroda, čiji glas je ključan.
- Željko Komšić – član iz reda hrvatskog naroda, vjerovatno neće podržati nijedan prijedlog SNSD-a.
Kandidati i šanse za imenovanje
Radovan Kovačević
Kao dugogodišnji član SNSD-a i politički saveznik Dodika, Kovačević ima političku težinu unutar svoje stranke. Međutim, njegovo imenovanje izaziva otpor u političkom i društvenom spektru zbog percepcije da bi mogao zastupati isključivo interese RS-a, a ne cijele BiH. Malo je vjerovatno da će dobiti podršku Bećirovića i Komšića.
Ana Trišić-Babić
Trišić-Babić, s iskustvom u vanjskoj politici, ima veće šanse za dobijanje podrške. Prema izvorima bliskim Trojki, njen izbor bi mogao zadovoljiti širu političku koaliciju, što povećava mogućnost pozitivnog glasa Denisa Bećirovića u Predsjedništvu.
Šira perspektiva i značaj odluke
Imenovanje glavnog pregovarača za pregovore s EU nije samo tehničko pitanje; ono ima dubok simbolički značaj za BiH. Ovo je prilika da zemlja pokaže jedinstvo i spremnost za ozbiljan rad na evropskom putu. Međutim, političke igre i rivalstva unutar zemlje mogu usporiti proces i dodatno otežati koordinaciju ključnih koraka ka članstvu.
Šta dalje?
Prije nego što se donese odluka o glavnom pregovaraču, BiH mora ispuniti određene preduslove za nastavak pregovora s EU. Ipak, već sada je jasno da će imenovanje glavnog pregovarača biti važan test političke volje i sposobnosti BiH da prevaziđe unutrašnje podjele.
Za sada, ključna moć je u rukama Denisa Bećirovića, koji će svojim glasom odlučiti hoće li BiH krenuti ka bržem integrisanju u EU, ili će se političke igre nastaviti na štetu svih njenih građana.
