Značajan je priliv ponuda za posao srpskih liječnika u Crnoj Gori, gdje su plaće trostruko veće od onih koje se nude u našoj zemlji. Unatoč obećanju predsjednika Aleksandra Vučića da će specijalistima podići mjesečna primanja s 1.000 na 1.259 eura, susjedna Crna Gora može se pohvaliti plaćama u rasponu od 2.000 do 3.000 eura, na razini Slovenije i Hrvatske, gdje se kreću oko 2.500 eura. U Bosni i Hercegovini plaće dosežu 2.000 eura, dok je Rumunjska trenutno rekorder u ovoj regiji Europe s primanjima medicinskih djelatnika od 4.000 eura.
Liječnici specijalisti u našoj zemlji već godinama trpe ne samo loše uvjete rada i neadekvatan kadar, već primaju i najniže plaće u odnosu na kolege u regiji.
Zbog različitih razloga, prije svega niskih primanja, Srbija se i dalje suočava s nedostatkom zdravstvenih radnika koji se odlučuju za rad u inozemstvu. Povijesno gledano, Njemačka i Slovenija bile su popularne destinacije u Europi i okolnoj regiji. Međutim, s porastom plaća i velikom potražnjom za medicinskim osobljem, Crna Gora je postala predvodnik u privlačenju zdravstvenih radnika.
Broj prilika za zapošljavanje u Crnoj Gori i dalje je u stalnom porastu.
“Zašto se odlučiti za Njemačku kada je Crna Gora održiva alternativa? Bliže je i nudi znatno veće plaće, tri puta veće od onih u Srbiji. Crna Gora je prije nekoliko godina ukinula doprinose za zdravstvo, što je natjeralo njihovu vladu da iz proračuna izdvoji dovoljno sredstava za adekvatno kompenzirati svoje liječnike, koji su okosnica njihovih zdravstvenih ustanova. Iako su male zemlje, suočavaju se s nedostatkom osoblja i aktivno traže povećanje plaća kako bi zadržali postojeći kadar i privukli zdravstvene djelatnike iz susjednih regija. Posljedično tome Našim zdravstvenim radnicima stiže sve više primamljivih ponuda za rad u Crnoj Gori”, objašnjava dr. Tatjana Vešović, specijalistica ginekologije i akušerstva u Općoj bolnici Vršac, koja je članica Sindikata liječnika i farmaceuta Srbije. od strane Nova.rs.
Unatoč tome, značajan dio pacijenata iz susjednih zemalja i dalje se liječi u Srbiji.
Pacijenti iz Bosne, Crne Gore i Makedonije još uvijek traže našu stručnost, prepoznajući našu reputaciju u tom području. Unatoč skromnoj naknadi koju primaju, naši predani liječnici nastavljaju pružati skrb za te osobe. Međutim, održivost ove situacije ostaje neizvjesna. Mnoge naše liječnike mame pozivi iz susjednih zemalja, gdje uz pozamašnije naknade mogu obaviti operacije ili obaviti dijagnostičke zahvate. „Sloveniji, Rumunjskoj i Crnoj Gori na prvom mjestu je dobrobit svojih građana, shvaćajući da zadovoljni liječnici vode kvalitetnijem liječenju i učinkovitijem zdravstvenom sustavu“, objašnjava jedan naš liječnik.
Kako ističe, Fond za zdravstvo Srbije raspodjeljuje sredstva na različite strane, osiguravajući kontinuirani protok novca.
Dr. Vešović naglašava da građani daju novčane doprinose u zdravstveno osiguranje bez ikakvog znanja o tome kamo njihov novac na kraju odlazi. Put tih sredstava ne može se pratiti, unatoč činjenici da su izvorno bila dodijeljena iz Fonda za infrastrukturne projekte, poput izgradnje cesta, te druge inicijative poput sportskih klubova. Treba napomenuti da je samo dio sredstava namijenjen za lijekove, terapije i plaće, što govori o ograničenom opsegu sredstava Fonda.
