Parkinsonova bolest predstavlja neurodegenerativni poremećaj koji karakterišu simptomi kao što su tremor, usporeni pokreti, krutost mišića i problemi sa ravnotežom. Profesorka Marina Svetel sa Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije istakla je da ovaj poremećaj proizlazi iz gubitka nervnih ćelija u dijelu mozga zaduženom za kontrolu pokreta. Globalno, oko šest miliona ljudi živi sa Parkinsonovom bolešću, dok je u Srbiji taj broj oko 15.000.
Uoči Svetskog dana Parkinsonove bolesti, profesorka Svetel naglasila je važnost istraživanja novih terapijskih metoda u borbi protiv ove bolesti. Prema njenim rečima, trendovi ukazuju na značajan porast broja oboljelih – od 90-ih godina do 2016., broj pacijenata se povećao dva do dva i po puta, a predviđa se da će do 2040. godine broj oboljelih dostići 13 miliona.
Najčešći Simptomi Parkinsonove Bolesti
- Podrhtavanje: Ovo je jedan od najuočljivijih simptoma, posebno podrhtavanje u mirovanju.
- Ukočenost: Pacijenti često iskuse krutost mišića koja otežava pokrete.
- Usporenost: Usporenost u pokretima je tipična i često najizraženija karakteristika.
- Problemi sa ravnotežom: Ovi problemi mogu biti manje vidljivi u ranoj fazi, ali napreduju sa bolešću.
Dr Svetel ističe da se pacijenti obično javljaju lekaru godinu dana nakon što primete prve simptome. Većina pacijenata dijagnostikuje se u šestoj deceniji života, iako oko 10% oboljelih ima manje od 50 godina. Važno je napomenuti da simptomi mogu biti prisutni pet do sedam godina prije nego što se bolest jasno identifikuje tokom medicinskog pregleda.
Iako precizan uzrok Parkinsonove bolesti još uvek nije poznat, zna se da genetika igra ulogu u određenom procentu slučajeva, što dodatno komplikuje borbu protiv ove bolesti. Zbog toga su istraživanja novih terapijskih pristupa ključna za napredak u tretmanu i poboljšanju kvaliteta života oboljelih.
