Zeleni luk, poznat i kao simbol proljeća, omiljen je kod mnogih. Ima sličnu primjenu kao i druge vrste luka (crni, bijeli, crveni, poriluk, vlasac). Uzgaja se više od 5000 godina i jedan je od prvih uzgajanih usjeva, a danas se proizvodi globalno.
Nutritivno, zeleni luk je izuzetno bogat, sadržeći obilje vitamina A i C, te posebno vitamin K. Sadrži i vitamin E, B-kompleks, te razne minerale i elemente: kalij, natrij, kalcij, željezo, sumpor, fosfor, magnezij, krom, selen i mangan. Osim vitamina i minerala (poput vitamina C, B-vitamina, vlakana), zeleni luk sadrži i flavonoide koji djeluju kao antioksidansi, smanjujući upalne procese u tijelu. Najviše utječu na kardiovaskularne bolesti, dijabetes i neoplastične bolesti. Nutricionistkinja Natalija Nefedova u intervjuu za “Sputnjik” naglasila je da zeleni luk također jača imunitet.
Nefedova je također istaknula da zeleni luk pomaže u smanjenju unosa soli. Nutricionisti preporučuju redovitu konzumaciju kako bi se spriječile razne bolesti. Zeleni luk ima pozitivan utjecaj na imunitet. Jedini nedostatak je loš zadah, ne samo iz usta, već i iz kože, jer se miris luka oslobađa kroz pore, kako objašnjava Nefedova. Ipak, neki ljudi mogu imati probavne smetnje od luka i trebali bi ga izbjegavati. Za one s osjetljivim želucem, gastritisom ili povećanom kiselošću, preporučuje se ograničena konzumacija zelenog luka. Međutim, to ne znači potpuno izbjegavanje, već prilagođavanje količine prema potrebama organizma, zaključuje Nefedova.
