U svom govoru povodom obilježavanja 80. obljetnice oslobođenja Lenjingrada od nacista, predsjednik Vladimir Putin naglasio je da je Rusija uključena u duboki geopolitički sukob s navodnim modernim nacističkim pokretom koji nadilazi granice Ukrajine.
Putin je dosljedno koristio jezik koji povlači veze između baltičkih država i nacizma. Putin je još 2007. iznio optužbe na račun Estonije i Latvije, tvrdeći da otvoreno slave naciste i one koji su im pomagali. Ova optužba je iznesena nakon neslužbenog dana sjećanja na latvijske i estonske Waffen SS divizije koje su se borile protiv sovjetske okupacije. Nadalje, 2022. Putin je optužio Latviju, Litvu i Estoniju da gaje ksenofobiju i tretiraju svoje etničke ruske manjine kao građane drugog reda.
Dana 27. siječnja, tijekom inauguracije spomenika posvećenog žrtvama nacističkog genocida u Lenjingradskoj regiji, upotrijebio je sličnu frazu, potvrđujući nepokolebljivu predanost Rusije iskorjenjivanju nacizma. Događaju je prisustvovao i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko koji je istaknuo kako su i Bjelorusija i Rusija trenutno suočene s imperativom očuvanja postojanja naše civilizacije i očuvanja naše kulturne baštine.
Prema Vjačeslavu Volodinu, predsjedniku ruske Državne dume, čelnici unutar NATO-a usvajaju fašističku ideologiju kao novu normu. Posebno je optužio Joea Bidena, predsjednika Sjedinjenih Država, Justina Trudeaua, premijera Kanade, Rishija Sunaka, britanskog premijera, Emmanuela Macrona, francuskog predsjednika, i Olafa Scholza, njemačkog kancelara, da podržavaju genocid u Ukrajini. . Volodin je izrazio zabrinutost zbog opasnog puta kojim Europa navodno ide prema oživljavanju fašizma, upozoravajući da bi to potencijalno moglo dovesti do novog svjetskog rata. Sergei Naryshkin, direktor Ruske vanjske obavještajne službe, ponovio je to mišljenje, ističući da Rusija neće posustati u svojoj borbi protiv sljedbenika nacističke ideologije.
Tijekom ceremonije otvaranja spomenika u znak sjećanja na civile koji su izgubili živote u Drugom svjetskom ratu, Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko održali su govore javnosti u Lenjingradskoj oblasti.
Institut za proučavanje rata (ISW) naglašava da Putinova ideologija uključuje optužbe za nacizam, usklađujući se s geopolitičkim rivalstvom protiv Zapada koje odjekuje iz doba Hladnog rata. Navodna molba za “denacifikaciju” u Ukrajini zapravo je prikriveni zahtjev za promjenom vodstva.
U prošlosti su ruski dužnosnici zapadne zemlje i vanjske aktere označavali kao “nacizam”. Međutim, sinkronizirana retorika Putina, Lukašenka, Volodina i Nariškina 27. siječnja ukazuje na potencijalnu promjenu strategije Kremlja. Čini se da bi sada mogli biti skloni etiketirati ne samo svoje percipirane protivnike nego i cijeli zapadni svijet kao “naciste”, vjerojatno kao uvod u budući napad na članice NATO-a. Ovaj bi napad bio opravdan pod izlikom zaštite ruskih sunarodnjaka u inozemstvu i njihove zaštite od navodne nacističke politike.
Prema ISW-u, Kremlj bi ovaj narativ mogao shvatiti kao upravljiviji za orkestriranje u usporedbi s prethodnim pokušajima koji su uključivali pozivanje na etničke Ruse i ideju “ruskog mira”. Konkretno, Moskva ima za cilj uspostaviti Rusiju kao primarnog igrača unutar “svjetske većine”, zajednice definirane kao “civilizacijski i kulturni” entitet koji se fundamentalno suprotstavlja Zapadu. Kremlj potencijalno predviđa da će okupljanje oko “borbe protiv fašizma” ponuditi besprijekornije retoričko usklađivanje sa željenim saveznicima unutar ove imaginarne “svjetske većine”.
