Jučer je, kao rezultat značajne zimske oluje koja je zahvatila istočnu polovicu Sjedinjenih Država, približno 811.000 kućanstava i poduzeća u 12 saveznih država ostalo bez struje. Ova se nesretna situacija dogodila neposredno prije dolaska niskih temperatura za koje se predviđa da će zahvatiti regiju tijekom vikenda.
Među državama koje su najviše pogođene nestankom struje izdvajaju se New York i Pennsylvania, budući da obje imaju gotovo 200.000 nekretnina trenutno bez struje, dok ih New Jersey slijedi odmah iza njih s više od 127.000 nekretnina s nestankom struje.
Trenutačno loše vrijeme služi kao dirljiv podsjetnik na smrzavanje u veljači 2021., koje je rezultiralo raširenim nestankom struje, nedostatkom vode i grijanja za milijune pojedinaca u Teksasu i drugim središnjim američkim državama. Slično tome, zimska oluja nazvana Eliot u prosincu 2022. imala je značajan utjecaj na energetski sektor, gotovo uzrokujući potpuni raspad elektroenergetskih sustava i sustava prirodnog plina u određenim regijama istočne polovice nacije.
Velika većina istočne polovice Sjedinjenih Država značajno je pogođena olujom koja je u tijeku.
Očekivano kao najhladnije razdoblje u zemlji od prosinca 2022., oluja stiže prije prognoziranih vremenskih uvjeta.
Stanje stvari u Europi
Određene europske zemlje trenutno se bore s teškim prirodnim katastrofama, s razornim poplavama koje pogađaju neke regije, dok su druge utonule u ekstremnu hladnoću.
Sjeverna Švedska i Finska doživjele su arktičku eksploziju koja je rezultirala rekordno niskim temperaturama, obilnim snježnim padalinama i raširenim prekidima na cestama.
Prema Sverkeru Helstromu, meteorologu iz Švedskog meteorološkog i hidrološkog instituta, temperatura u sjevernoj Švedskoj pala je na rekordnih -43,6 stupnjeva Celzijevih (-46,4 Fahrenheita), što je najniža temperatura ikad zabilježena u tom području otkako se vode prvi podaci godine 1887.
Snježni nanosi značajno su utjecali na ceste, zbog čega su ljudi ostali zarobljeni u svojim vozilima.
Tijekom cijele noći spasilačke službe uspješno su evakuirale veliki broj osoba koje su se zbog obilnih snježnih padalina našle zarobljene u svojim vozilima.
Enontekie, općina smještena na krajnjem sjeverozapadu Finske, doživjela je strašni pad temperature na -42,4 stupnja Celzijusa (-44,3 Fahrenheita), što je najniža zabilježena temperatura u zemlji u posljednjih 18 godina.
Nakon njezine skijaške ekskurzije u snježnoj oluji u sjevernoj Finskoj, žena je otkrivena mrtva u utorak, dok se njeno dijete još uvijek gubi.
Skandinavija se od prosinca bori s niskim temperaturama. U Norveškoj je prosječna temperatura u prosincu bila 2,3 stupnja niža od uobičajene, dok su pojedine regije u Švedskoj i Finskoj imale temperature čak 6 stupnjeva ispod prosjeka.
Dok Skandinavija doživljava niske temperature, Europa na jugu bori se s ozbiljnošću smrtonosnih oluja usred znatno blažih vremenskih uvjeta.
Nakon napada oluje Hank u južnim regijama Ujedinjenog Kraljevstva, koja je sa sobom donijela snažne vjetrove i intenzivne kiše, brojna upozorenja na poplave izdana su diljem zemlje.
Prema lokalnim vlastima, u Gloucestershireu, u jugozapadnoj Engleskoj, u utorak se dogodio tragičan incident kada je jedan muškarac izgubio život zbog pada stabla koje je udarilo u automobil koji je vozio, zbog čega je oluja bila odgovorna za najmanje jednu smrt.
Kao posljedica iste oluje, opsežne poplave dogodile su se u sjevernim regijama Francuske, što je rezultiralo raširenim nestankom struje i zahtijevalo evakuaciju više od 370 osoba.
Nakon razorne oluje Kiaran u studenom, koja je višestruko izgubila život i donijela orkanske vjetrove sjeverozapadnoj Europi, ova oluja dolazi nekoliko mjeseci kasnije.
Zapadna Rusija doživjela je nalet hladnog zraka koji je potjecao iz Sibira i arktičke regije, što je rezultiralo padom temperatura na minus 30 stupnjeva Celzijusa (minus 22 F) u Moskvi i drugim područjima. Te su temperature znatno odstupale od uobičajenog prosjeka za početak siječnja.
Vlasti u Moskvi, St. Petersburgu i drugim regijama izdale su narančasti meteoalarm, upozoravajući građane na potencijalne zdravstvene opasnosti.
Izgaranje fosilnih goriva, koje je primarni uzrok klimatskih promjena, dovodi do povećanja učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja, uključujući obilne kiše i oluje.
Zagrijavanjem Zemljine atmosfere povećava se njezina sposobnost zadržavanja vodene pare, što rezultira pojačanim oborinama i većim rizikom od razornih poplava.
Prethodne godine smo svjedočili rekordnim temperaturama diljem svijeta, što ju je učinilo najtoplijom u povijesti.
