Škobić: Slučaj “Kovačević” je pokušaj obmane i ugrožavanja Dejtonske BiH
Federalni ministar pravde, Vedran Škobić, komentarisao je slučaj “Kovačević” koji je trenutno u fazi rasprave pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu. Prema njegovim riječima, ovaj slučaj predstavlja pokušaj urušavanja temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma, stvaranje unitarne Bosne i Hercegovine i ukidanje konstitutivnosti naroda, što bi moglo imati dalekosežne posljedice po uređenje zemlje.
Sadržaj aplikacije i argumentacija Kovačevića
Aplikant Slaven Kovačević tvrdi da je diskriminiran u svom biračkom pravu zbog nemogućnosti glasanja za kandidate iz drugog entiteta, kao i zbog činjenice da kao pripadnik “ostalih” ne može direktno birati predstavnike u Dom naroda na entitetskom i državnom nivou.
Škobić naglašava da je aplikant ovim slučajem namjerno zaobišao domaće pravosudne institucije, uključujući Ustavni sud BiH, kako bi stvorio osnovu za obmanu suda u Strasbourgu.
“Osnovna intencija aplikanta jeste obmana cijelog Suda s ciljem da se dođe do odluke kojom će se narušiti temelji demokratije i pluralnih društava,” rekao je Škobić.
Prema Škobiću, aplikacija ima za cilj ukidanje entitetskog glasanja i statusa konstitutivnih naroda, što bi značilo stvaranje centralizovane BiH koja ne bi uvažavala postojeći model podjele vlasti.
Uloga pravnog tima BiH
Pravni tim Bosne i Hercegovine čine agentica Monika Mijić, federalni ministar pravde Vedran Škobić, državni ministar pravde Davor Bunoza, ministar pravde RS-a Miloš Bukejlović i profesorica Ljiljana Mijović, nekadašnja sutkinja ESLJP-a. Škobić ističe važnost podrške agentici za zastupanje BiH i ukazuje na ozbiljnost ovog predmeta za očuvanje ustavnog poretka.
Prvostepenska odluka ESLJP-a, koja je išla u korist aplikanta, otvorila je prostor za dodatnu pravnu bitku, a Škobić smatra da Veliko vijeće s pravom preispituje tu odluku.
Kritike na račun Kovačevića
Škobić je optužio Kovačevića za manipulaciju vlastitim nacionalnim identitetom kako bi ostvario političke ciljeve.
“Kovačević je u prošlosti često mijenjao svoj identitet između kategorije Hrvata i ‘ostalih’ kako bi osigurao svoje pozicije na različitim razinama vlasti,” rekao je Škobić.
Ministar ističe da Kovačević trenutno obavlja dužnost savjetnika hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što pokazuje da uživa sva prava i nije diskriminiran.
Širi kontekst i moguće posljedice
Prema Škobiću, potvrđivanje aplikantovih tvrdnji moglo bi izazvati ozbiljne posljedice, ne samo za BiH, već i za međunarodne modele konsocijacijskih društava poput Belgije, Švicarske i Sjeverne Irske.
“Ovaj slučaj ima za cilj pravno eutanazirati ideju Bosne i Hercegovine kao pluralnog društva i postaviti temelje za unitarizaciju države,” upozorio je Škobić.
Ministar je također izrazio zabrinutost zbog poteza domaćih institucija koje su otežavale pripremu pravnog tima BiH, uključujući uskraćivanje potrebnih informacija.
Zaključak
Slučaj “Kovačević” odražava duboke političke i pravne podjele u Bosni i Hercegovini. Iako aplikant tvrdi da se bori protiv diskriminacije, zvaničnici poput Škobića upozoravaju na potencijalne opasnosti po ustavni poredak i međunarodno priznate principe pluralizma. Ishod ovog predmeta u Strasbourgu mogao bi značajno uticati na buduće odnose unutar BiH, ali i na širi međunarodni kontekst.
