Visoki predstavnik Christian Schmidt, tokom gostovanja na televiziji Face, izazvao je burne reakcije svojim izjavama o obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini, posebno u vezi s nastavnim programom u entitetu Republika Srpska (RS). Schmidt je, govoreći o potrebi za reformom obrazovanja, istakao problem postojanja dvije škole pod jednim krovom, te apelovao na stvaranje jedinstvenog školskog programa koji bi omogućio mladima u BiH da uče i razvijaju se bez opterećenja prošlošću i političkim tenzijama.
U tom kontekstu, Schmidt je izrazio želju da se sjedne i zajednički napravi kurikulum, što bi, prema njegovim riječima, bilo u najboljem interesu novih generacija. Međutim, kontroverza je nastala u trenutku kada je Schmidt, tokom svog obraćanja, naizgled stavio u istu ravan Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca, i Aliju Izetbegovića, prvog predsjednika Republike BiH. Njegova izjava izazvala je zgražanje, s obzirom na to da su Mladićevi zločini u Srebrenici i drugim dijelovima BiH poznati i pravno sankcionisani, dok Izetbegović nije bio ni optužen ni osuđen za bilo kakva djela tokom rata.
Schmidt je pokušao objasniti svoj stav o tome kako bi obrazovni sistem trebalo reformisati tako da se mladima omogući obrazovanje koje nije opterećeno simbolima prošlih sukoba i podjelama. On je naglasio da slike poput onih Ratka Mladića ne bi trebale biti dio nastavnog okruženja, jer to stvara pogrešnu percepciju i podstiče podjele među mladima. Također je kazao da bi svi trebali raditi na tome da djeca u BiH dobiju priliku da razvijaju vlastita mišljenja i donose odluke na temelju objektivnog i nepristranog obrazovanja.
Ono što je izazvalo najveću pažnju jeste njegov lapsus prilikom izgovaranja imena, gdje je pomiješao Mladića s Kovačevićem, što je dodatno unijelo zabunu i izazvalo kritike. Uprkos tome, Schmidt je naglasio da mu je cilj ujediniti obrazovni sistem u BiH, kako bi mlade generacije imale mogućnost obrazovanja koje nije opterećeno ratnim zločincima i prošlim sukobima.
Međutim, poređenje između Alije Izetbegovića i Ratka Mladića nije prošlo bez reakcija, budući da Izetbegović, kao vođa legalne države BiH, nije imao pravnih posljedica za ratna dešavanja, dok je Mladić osuđen za najteže ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici. Zbog toga je izjava Schmidta izazvala negodovanje u javnosti, jer se percipira kao pokušaj izjednačavanja vođa koji su imali potpuno različite uloge u ratu.
OHR, institucija koju Schmidt predvodi, ubrzo se oglasila povodom ove izjave, nastojeći pojasniti njegovu namjeru. Schmidt je zapravo govorio o važnosti stvaranja obrazovnog sistema u BiH koji će biti usmjeren ka budućnosti, a ne prošlosti, s naglaskom na eliminaciju podjela koje sada postoje među mladima zbog različitih historijskih narativa. Međutim, sam kontekst u kojem je spomenuo Mladića i Izetbegovića uzburkao je emocije, posebno među onima koji su preživjeli rat i genocid, ili izgubili najmilije tokom sukoba u Bosni i Hercegovini.
Schmidt je, očigledno, pokušao ukazati na potrebu da se mladi ne opterećuju prošlim liderima i ideologijama, već da im se pruži obrazovanje koje će ih osposobiti da grade bolju budućnost za BiH. Ipak, način na koji je to izrekao, pogotovo spominjanje Mladića i Izetbegovića u istom kontekstu, ocijenjen je kao neprimjeren i neodmjeren, posebno s obzirom na duboke rane koje ratni zločini i genocid u Srebrenici još uvijek nose u kolektivnoj svijesti naroda BiH.
Izjava je otvorila šire pitanje o tome kako se historija predaje u školama u BiH, gdje različiti entiteti imaju svoje verzije događaja iz rata, što dodatno produbljuje podjele među mladima. Schmidta su, zbog ovog incidenta, mnogi pozvali na preciznije i osjetljivije komuniciranje kada govori o ratnim zločincima i historijskim ličnostima, s obzirom na osjetljivost tih tema za građane BiH. Njegov fokus na jedinstveno obrazovanje ostaje ključan, ali će biti važno kako će to provoditi, s obzirom na političke i društvene izazove s kojima se BiH suočava.
