U nedavnom intervjuu za Guardian, Leonid Kučma, bivši predsjednik Ukrajine koji je obnašao dužnost od 1994. do 2005., podijelio je svoja razmišljanja i uvide. Ovaj intervju označava njegovo prvo pojavljivanje u zapadnim medijima u posljednjih osam godina.
U svojoj knjizi iz 2003. “Ukrajina nije Rusija”, autor se ponovno osvrće na događaje koji okružuju napad ruskog predsjednika Vladimira Putina na susjednu naciju. Ovo nedavno izdanje knjige služi kao povod za ovu raspravu.
U razgovoru za britansku publikaciju Kučma je otkrio da se njegova svijest o Putinovim revizionističkim težnjama može pratiti još od 2003. godine.
U tom trenutku, novoimenovani predsjednik Rusije potvrdio je vlasništvo svoje zemlje nad malim pješčanim otokom poznatim kao Tuzla (na turskom “slano”) u Crnom moru. Ovaj otok se nalazi između Krima i ruskog kopna.
Unatoč Putinovom početnom povlačenju u toj situaciji, Guardian ne uspijeva dati objašnjenje za događaje koji su uslijedili. Vrijedi napomenuti da je Tuzla poslužila kao temelj za razvoj Krimskog (Kerčkog) mosta nakon ruske aneksije Krima.
U ožujku 2016. Putin je posjetio ovaj otok kako bi osobno pregledao napredak izgradnje mosta.
Tijekom intervjua za Guardian, Kuchma je izrazio svoje zapažanje o dodatnim “eksplicitnim pokazateljima” u vezi s Putinovom željom da nasilno proširi ruske teritorije. Ta se percepcija učvrstila kada je čelnik Kremlja poslao trupe u Gruziju 2008., što je u konačnici rezultiralo aneksijom Krima 2014.
Nedostatak reakcije globalne zajednice bio je duboko obeshrabrujući. Šutjeli su, dopuštajući Putinu da shvati da ima slobodu djelovati kako hoće bez ikakvih posljedica. Kučma je primijetio da je ta šutnja omogućila Rusiji da uspješno preuzme kontrolu nad istočnim područjem Donbasa, zapalivši dugotrajni sukob između Rusije i Ukrajine koji traje gotovo deset godina.
Prema The Guardianu, Kučma, koji potječe iz industrijski napredne jugoistočne regije Ukrajine i tečno govori ruski, bio je direktor u sovjetskoj tvornici raketa.
Potpisivanje značajnih sporazuma od strane Kučme s Rusijom osiguralo je očuvanje granica između bivših sovjetskih republika nakon raspada ujedinjene nacije.
Dva su značajna sporazuma koja vrijedi spomenuti. Prvi sporazum, poznat kao memorandum iz Budimpešte, sklopljen je 1995. Prema tom memorandumu Kijev je donio odluku da sovjetsko nuklearno oružje koje se nalazi na ukrajinskom tlu prebaci u Moskvu. Zauzvrat, Rusija je obećala da neće rasporediti to oružje protiv Ukrajine. Drugi sporazum, koji je ispregovaran s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom 1997. godine, je sporazum o prijateljstvu.
Intrigantna je činjenica da je memorandum službeno potpisan u Budimpešti prije 28 godina, uz Donalda M. Blinkena, koji je u to vrijeme bio američki veleposlanik u Mađarskoj, nazočan ceremoniji. Vrijedi spomenuti da je Anthony Blinken, trenutni šef State Departmenta, sin Donalda M. Blinkena.
