Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je novu prijetnju Latviji u ponedjeljak dok tenzije između Moskve i članica NATO-a i dalje rastu. Putinov govor Savjetu za razvoj građanskog društva i ljudska prava Kremlja fokusirao se na politiku prema manjini koja govori ruski u glavnom gradu Letonije Rigi. Letonija je jedna od tri članice NATO-a i EU koje graniče sa kopnenom Rusijom.
Letonija se ranije suočila sa negativnim reakcijama zbog donošenja zakona za koje stručnjaci UN-a kažu da diskriminišu manjinske grupe u zemlji, uključujući napore da se latvijski jezik koristi u školskim zgradama do 2025. godine, izvještava Newsweek.
U maju je Reuters izvestio da su ruski državljani koji žive u Letoniji morali da polože osnovni test iz letonskog jezika kako bi dokazali svoju “lojalnost” vladi u Rigi u svetlu rata u Ukrajini. “Mislim da ljudi koji sprovode takvu politiku neće biti srećni”, rekao je Putin na sastanku predsedničkog saveta u ponedeljak. RBC Ukrajina izvestio je da Putin misli na politiku u Letoniji i drugim baltičkim državama za koju Kremlj tvrdi da je zasnovana na rusofobiji ili anti -Rusko raspoloženje. Od 2023. godine, oko 24% stanovništva Letonije je iz ruske manjine, prema bazi podataka Rige.
“Ako takvu politiku sprovode prema onima koji žele da žive, rade i stvaraju neke beneficije za tu zemlju, a onda se prema njima ponašaju kao prema svinjama, onda će se i sami na kraju suočiti sa posledicama boravka u toj zemlji. Ponašajući se kao svinja”, dodao je Putin. Ali simptomatično, prije nego što je započeo invaziju na Ukrajinu u februaru 2022., Putin je više puta tvrdio, bez dokaza, da Kijev proganja etničke Ruse i građane koji govore ruski.
