Europski sud za ljudska prava (ECHR) nedavno je donio presudu koja bi mogla imati dalekosežne posljedice za politički sistem u Bosni i Hercegovini. U slučaju Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, sud je presudio da trenutni ustavni sistem zemlje, koji se oslanja na etničku zastupljenost, krši temeljna demokratska načela i prava građana. Ova presuda naglašava potrebu za reformom ustava kako bi se eliminisala diskriminacija i omogućilo ravnopravno političko učešće svih građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
Ključne tačke presude
Jedan od ključnih elemenata presude odnosi se na izbor delegata u Dom naroda i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. ECHR je naglasio da delegati u Domu naroda moraju biti birani sa cijele teritorije države, a ne samo iz entiteta. Ova promjena bi omogućila da predstavnici naroda dolaze iz svih dijelova zemlje, čime bi se osigurala veća ravnopravnost u političkom predstavljanju.
Osim toga, sud je utvrdio da članovi Predsjedništva BiH također moraju biti birani iz cijele države, što bi značilo da BiH postaje jedna izborna jedinica. Ova promjena bi uvela univerzalni princip političkog predstavljanja, umjesto sadašnjeg sistema koji daje prednost etničkoj zastupljenosti.
Još jedan važan aspekt presude odnosi se na ograničavanje etničke zastupljenosti u političkim institucijama. Sud je naglasio da etnička zastupljenost ne smije prevladavati nad demokratskim političkim predstavljanjem, jer trenutni sistem jača etničke podjele i podriva demokratski karakter izbora. Ovo je ključan moment u presudi, jer se odnosi na samu srž političkog sistema BiH koji je uspostavljen nakon Dejtonskog sporazuma, a koji mnogi kritiziraju kao generator etničkih tenzija.
Moguća rješenja za reformu Doma naroda
Jedna od najvažnijih diskusija koja proističe iz presude tiče se budućnosti Doma naroda. Postoje tri moguća scenarija koja se razmatraju:
- Reduciranje ovlasti Doma naroda: Ovaj scenarij podrazumijeva ograničavanje ovlasti Doma naroda na precizno definiran vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda. Time bi se smanjila uloga ovog doma u donošenju političkih odluka koje utiču na sve građane, a etnički interesi bi se zaštitili samo u slučajevima kada su zaista ugroženi.
- Ugašanje Doma naroda: Druga opcija koja se razmatra je potpuno gašenje Doma naroda, čime bi se etnički interesi štitili unutar Predstavničkog doma, uz uvjet da se izrade mehanizmi za osiguranje ravnopravnog predstavljanja svih naroda.
- Reforma Doma naroda: Treća opcija je zadržavanje trenutne forme Doma naroda, ali uz promjene koje bi omogućile učešće svih građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Ovaj pristup bi mogao omogućiti balans između etničke i građanske reprezentacije.
Reakcije na presudu
Presuda je izazvala različite reakcije među domaćim političarima. Nermin Nikšić iz Socijaldemokratske partije (SDP) izrazio je pesimizam u pogledu provedbe presude, ali je naglasio da je njena implementacija ključna za evropski put Bosne i Hercegovine. Sličan stav zauzeo je i Dragan Stevanović (SDP), koji je skeptičan prema spremnosti domaćih političkih aktera da slijede pravnu logiku i provedu reforme.
S druge strane, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, pozdravio je presudu kao veliku pobjedu građanskog koncepta. On je istaknuo da BiH neće moći postati članica Evropske unije dok se ne provedu sve presude ECHR-a, uključujući i ovu koja direktno utiče na temeljne ustavne strukture zemlje.
Politički kontekst i implikacije
Ova presuda predstavlja značajan izazov za političare poput Dragana Čovića (HDZ) i Milorada Dodika (SNSD), koji svoju političku moć i uticaj temelje na etničkoj podjeli i sistemu konstitutivnih naroda. Implementacija presude ECHR-a mogla bi ozbiljno uzdrmati političku dinamiku u zemlji, što će, bez sumnje, dovesti do daljnjih napetosti, ali i mogućnosti za značajne promjene.
Reakcije iz međunarodne zajednice, posebno iz Evropske unije, bit će ključne u određivanju daljeg smjera razvoja političkog sistema u BiH. Ova presuda dolazi u kritičnom trenutku kada BiH traži ubrzanje evropskih integracija, a njen uspjeh u ispunjavanju demokratskih i pravnih standarda postavljenih od strane ECHR-a bit će presudan za daljnje korake prema članstvu u EU.
Zaključak
Presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević protiv BiH otvara vrata za značajne ustavne promjene koje bi mogle transformirati politički sistem zemlje. Dok će provedba ove presude zahtijevati visok nivo političke volje i saradnje, jasno je da će ona imati dalekosežne posljedice po političku scenu i buduće integracije BiH u Evropsku uniju.
