Fadil Novalić odgovorio na optužbe o namjeri davanja aerodroma u FBiH pod koncesiju
Bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić (SDA) reagirao je na tvrdnje aktuelnog premijera Nermina Nikšića (SDP), koji je objavio dokument iz 2020. godine u kojem se predlaže razmatranje koncesioniranja aerodroma u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. Novalić, koji trenutno služi četverogodišnju zatvorsku kaznu zbog presude u slučaju “Respiratori”, negirao je da je njegova vlada imala stvarnu namjeru staviti aerodrome pod koncesiju.
Reakcija Novalića na optužbe
Novalić je u svom odgovoru istakao da, iako dokument sugerira mogućnost pronalaska koncesionara, ništa konkretno nije učinjeno po tom pitanju:
- „Jesam li tada stavio aerodrom pod koncesiju – nisam. I tu se sva priča završava. Da sam imao namjeru to učiniti, to bih i uradio. Svjestan sam strateške važnosti aerodroma za našu zemlju i građane, i smatram da on treba ostati nama i našoj djeci,“ naveo je Novalić.
Također je istakao da su određeni akteri tražili da se aerodrom ustupi, ali da je on bio protiv takvih inicijativa:
- „Tražili su aerodrom od mene. Nudio sam im da naprave aerodrom pored našeg ako toliko insistiraju,“ dodao je bivši premijer.
Dokument iz 2020. godine
Premijer Nikšić je ranije objavio dokument pod nazivom “Program ekonomske stabilizacije i oporavka FBiH 2020 – 2021. godina”, u kojem je navedeno razmatranje hitnog pronalaska koncesionara za tri ključna aerodroma u FBiH.
- „Dokument datira iz 2020. godine, ali ništa konkretno nije urađeno. Da sam imao namjeru predati aerodrom pod koncesiju, bio bih odgovoran za to. No, to se nije dogodilo,“ zaključio je Novalić.
Kontekst i politička pozadina
Pitanje koncesioniranja aerodroma u Federaciji BiH ponovno je pokrenuto prošle godine nakon što su američki ambasador Michael Murphy i bivši šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler u pismu pozvali aktuelnu vlast na davanje aerodroma pod koncesiju.
Zaključak
Novalić je jasno negirao navode o davanju aerodroma pod koncesiju, naglašavajući njihovu važnost za državu i građane. S druge strane, pitanje upravljanja ključnim infrastrukturnim objektima ostaje tema političkih debata, s međunarodnim akterima koji sugeriraju promjene u pristupu kako bi se povećala funkcionalnost i privlačenje investicija.
