Počevši od 2024., Njemačka će provoditi mjere kako bi zemlju učinila manje privlačnom za tražitelje azila, uključujući povećan broj deportacija, ubrzane procedure za azil i uvođenje platnih kartica. Međutim, uz ove promjene, Njemačka će također nastojati olakšati useljavanje kvalificiranih radnika.
Sukladno zakonskim propisima, prednost imaju radnici s višom stručnom spremom.
Njemačka je 18. studenog primijenila zakon kako bi pojednostavila proces primanja kvalificiranih stranih radnika u zemlju. Ključna značajka ovog zakona je uvođenje kartice mogućnosti, također poznate kao Chancenkart, koja funkcionira na temelju sustava bodova. Ova iskaznica daje jednogodišnju boravišnu dozvolu, što nositeljima omogućuje traženje mogućnosti zaposlenja. Da bi ispunili uvjete za karticu mogućnosti, pojedinci moraju dokazati poznavanje njemačkog ili engleskog jezika, posjedovati odgovarajuće radno iskustvo i imati osobnu vezu s Njemačkom.
Ubuduće će postojati revidirani zahtjev za kvalificirane radnike iz inozemstva da dobiju minimalnu godišnju bruto plaću od približno 43.800 eura, za razliku od prethodnog praga od 58.400 eura. Što se tiče tražitelja azila koji su u zemlju stigli prije 29. ožujka 2023. i posjeduju kvalifikacije uz ponudu za posao, oni će sada imati priliku podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu za kvalificiranog radnika povlačenjem zahtjeva za azil. Prethodno su bili obvezni napustiti zemlju prije nego što su stekli pravo podnijeti zahtjev za radnu vizu iz inozemstva.
U nadolazećim godinama, visokokvalificirani pojedinci izvan EU-a koji se presele u Njemačku imat će priliku povesti ne samo svog supružnika i djecu, već i svoje roditelje. Međutim, bitno je da je dobrobit članova obitelji zajamčena jer roditelji nemaju pravo podnijeti zahtjev za socijalnu potporu.
Plava karta EU-a i “pravilo Zapadnog Balkana” značajne su politike koje imaju važnost.
Trenutačno zakonodavstvo koje se odnosi na kvalificirane pojedince koji posjeduju napredne diplome, kao što je plava karta EU-a, i dalje će postojati i proći će proširenje, uključujući dodavanje zanimanja koja su u deficitu. Prethodno ograničen na matematiku, informatiku, prirodne znanosti, inženjerska zanimanja i medicinu, opseg je sada proširen i obuhvaća farmaceute, edukatore i njegovatelje.
Počevši od ožujka 2024., strani radnici će imati priliku raditi u Njemačkoj čak i prije nego što im se kvalifikacije u potpunosti priznaju, zahvaljujući ugovoru između poslodavaca u Njemačkoj i kandidata iz zemalja izvan EU. Ovaj aranžman omogućuje početni boravak i zaposlenje, uz mogućnost produljenja do tri godine.
Od kvalificiranih radnika sada se traži samo da dokažu svoju sposobnost da financijski uzdržavaju sebe i članove svoje obitelji, bez potrebe za pružanjem dokaza o odgovarajućem smještaju.
Uredba o zapošljavanju poznata kao pravilo Zapadnog Balkana, koja se odnosi na radnike iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, produžena je na neodređeno vrijeme. Počevši od lipnja 2024., godišnje ograničenje za radnike povećat će se dva puta na 50.000.
Povećan broj pojedinaca koji se protjeruju iz zemlje
U nedavnom intervjuu za magazin “Der Spiegel”, kancelar Olaf Scholz dao je odlučnu izjavu, navodeći da je nužno provesti masovne deportacije pojedinaca koji nemaju zakonsko pravo ostati u Njemačkoj. Ova najava označava pomak prema strožem pristupu vlade. Službena statistika otkriva da je tijekom prvih šest mjeseci 2023. ukupno 7861 osoba protjerana iz zemlje zbog odbijanja zahtjeva za azil. Njemačka vlada ima za cilj povećati ovu brojku provedbom Zakona o ubrzanju povratka.
Ubuduće, preporučuje se ukidanje najava deportacija unaprijed, uz produženje maksimalnog razdoblja pritvora za pojedince koji se deportiraju s deset na 28 dana. Uz to, trebalo bi razmotriti davanje proširenih ovlasti za pretragu policiji prilikom provođenja pretraga domova izbjeglica.
Nadalje, postoje odredbe o težim posljedicama za pojedince uključene u trgovinu ljudima, mogućnost da vlasti pretražuju mobitele tražitelja azila i mogućnost deportacije pojedinaca za koje se sumnja da su povezani sa zločinačkim organizacijama, čak i ako nisu sudjelovali u bilo kakve kriminalne aktivnosti. “Zakonodavstvo također uključuje jednostavniji i brži proces za protjerivanje i deportaciju kriminalaca i pojedinaca za koje se smatra da predstavljaju prijetnju javnom redu”, rekao je Faeser.
No, glasanje o zakonskom paketu je sredinom prosinca skinuto s dnevnog reda jer su Zeleni tražili izmjene. Očekuje se da će se o zakonu u Bundestagu glasati tijekom siječnja, te da bi on trebao stupiti na snagu krajem travnja 2024.
Više sporazuma o vraćanju migranata
Gruzija, Moldavija, Kenija, Kolumbija, Uzbekistan i Kirgistan – šest je zemalja s kojima je posebni predstavnik Njemačke Joachim Stamp pregovarao o sklapanju sporazuma o vraćanju migranata. Prvi ugovor s Gruzijom potpisan je sredinom prosinca. Njemačka želi vratiti u domovinu ljude bez prava na ostanak i, s druge strane, kao poticaj olakšati legalno useljavanje radnika i kvalificiranih radnika na njemačko tržište rada.
Osim toga, više bi zemalja trebalo klasificirati kao sigurne zemlje porijekola, kao što je to učinjeno s Gruzijom i Moldavijom u studenom. Tamo je onda lakše moguće vraćanje osoba kojima je odbijen zahtijev za azil. Vlada također želi reaktivirati sporazum EU-a i Turske o ponovnom prihvatu izbjeglica. Većina izbjeglica koje dolaze u Njemačku dolazi iz Sirije, Afganistana i Turske.
Brže odluke o azilu
Postupci o zahtjevu za azil na upravnim sudovima u Njemačkoj traju u prosjeku 26,6 mjeseci. Ubuduže bi to trebalo znatno ubrzati ujednačavanjem sudske prakse.
Postupci za državljane zemalja za koje je stopa priznavanja manja od pet posto trebali bi biti okončani za tri mjeseca. U svim ostalim slučajevima, postupci odlučivanja o azilu bi trebali trajati maksimalno šest mjeseci.
Manja socijalna davanja
Do sada sutražitelji azila u postupku koji je bio u tijeku imali pravo na posebnu naknadu za izbjeglice, a nakon 18 mjeseci pravo na socijalnu pomoć, što je viši iznos. Ubuduće bi se niže naknade za tražitelje azila primale dvostruko duže, odnosno 36 mjeseci. Osim toga se umjesto dosadašnjeg isplaćivanja naknade u gotovini uvodi tzv. “Socialcard” – platna kartica za tražitelje azila. Njome se mogu u dućanima kupiti samo hrana i drugi proizvodi za dnevne potrebe. Time se žele ograničiti mogućnosti tražitelja azila da novac šalju rodbini u domovini.
