Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nedavno je iznio svoje stavove na društvenim mrežama, direktno se osvrnuvši na reakcije međunarodne zajednice, posebno američkog ambasadora Michaela Murphyja, u vezi s novim zakonom koji se predlaže u ovom bh. entitetu. Dodik je posebno naglasio da bi Murphy trebao komentarisati američki zakon o nevladinim organizacijama, jer, prema njemu, zakon u Sjedinjenim Američkim Državama je strožiji u odnosu na nacrt zakona koji je predložen u RS-u. Dodik je postavio pitanje na Twitteru, aludirajući da, ako je RS zakon autoritaran, tada bi i SAD mogli biti okarakterisani kao autoritarni zbog njihovih strožih zakonskih mjera prema nevladinim organizacijama.
Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznat kao zakon o „stranim agentima“, nedavno je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Iako Dodik insistira da je ovaj zakon blaži od onog u Sjedinjenim Državama, mnogi stručnjaci i kritičari ukazuju na to da postoje ključne razlike između ta dva zakona. Pravni analitičari ističu da zakon u RS-u mnogo više nalikuje ruskom zakonu o „stranim agentima“, koji se često koristi za ograničavanje aktivnosti nevladinih organizacija i kontrolu civilnog društva.
Zakon u RS-u, prema analitičarima, predviđa stroge mjere registracije i izvještavanja za nevladine organizacije koje primaju finansijska sredstva iz inostranstva. Ovakve mjere izazivaju ozbiljnu zabrinutost jer mnogi smatraju da je cilj zakona gušenje civilnog društva, smanjenje prostora za kritiku vlasti, kao i ograničavanje slobode medija i izražavanja. Internacionalni posmatrači i organizacije upozoravaju na to da bi ovaj zakon mogao označiti dalje klizanje RS-a ka autoritarnom modelu upravljanja.
Kritike su stigle sa više strana, posebno zbog sličnosti ovog zakona sa onim u Rusiji, gdje su nevladine organizacije, koje primaju strane donacije, podvrgnute oštrim kontrolama i čestim optužbama za “podrivanje nacionalnog interesa”. Mnogi posmatrači vjeruju da se i u Republici Srpskoj ovaj zakon može koristiti na sličan način – da se nevladine organizacije koje zagovaraju reforme, ljudska prava i slobodu izražavanja označe kao “strani agenti” i time diskredituju u očima javnosti.
S druge strane, Dodik brani ovaj zakon, tvrdeći da je on nužan za transparentnost rada nevladinih organizacija i da nije usmjeren protiv bilo koga. On upućuje na američke zakone kao primjer strožih regulativa, naglašavajući da RS-ov zakon nije autoritaran, već potreban za očuvanje sigurnosti i suvereniteta. No, stručnjaci upozoravaju da poređenje s američkim zakonodavstvom nije prikladno, s obzirom na ključne razlike u političkom kontekstu, kao i u mehanizmima zaštite slobode govora i civilnog društva u SAD-u.
Usvajanje ovog zakona izazvalo je široke debate unutar BiH, ali i na međunarodnoj sceni. Nevladine organizacije, kako domaće tako i međunarodne, izrazile su zabrinutost zbog mogućeg smanjenja prostora za njihov rad, dok je međunarodna zajednica, uključujući i SAD, ukazala na potencijalno kršenje osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa.
Dalji razvoj situacije zavisiće od primjene zakona i reakcija nevladinog sektora, kao i međunarodnog pritiska. Nema sumnje da će usvajanje ovog zakona izazvati dugoročne posljedice za civilno društvo i slobodu izražavanja u Republici Srpskoj. Očigledno je da će se i dalje voditi politička i pravna borba oko ovog zakona, a uloga međunarodne zajednice u oblikovanju budućih odluka biće od ključnog značaja.
