Na lokalnim izborima koji su održani prethodnih dana u Bosni i Hercegovini apsolutni fijasko doživio je aktualni ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine i čelnik Demokratskog narodnog saveza Nenad Nešić. Posebno je izražen ovaj izborni poraz u najvećim gradovima Republike Srpske, gdje DNS nije osvojio dovoljan broj glasova za predstavničke mandate u lokalnim parlamentima, što je daleko ispod njegovih dosadašnjih rezultata.
Primjer katastrofalnog rezultata DNS-a je Banja Luka, najveći grad u Republici Srpskoj, gdje je stranka na osnovu obrađenih glasova osvojila tek 2,2 posto podrške. Ovaj rezultat označava drastičan pad u odnosu na prethodne lokalne izbore, kada je DNS u Banjoj Luci imao 7,09 posto glasova. Gubitak podrške u ovom važnom političkom centru pokazuje koliko je stranka izgubila utjecaj među građanima Banje Luke.
Slična sudbina zadesila je DNS i u Prijedoru, gradu u kojem je stranka prvobitno osnovana. Prema dosadašnjim izbornim rezultatima, DNS je u Prijedoru osvojio samo 1,94 posto glasova, što znači da neće imati ni jednog odbornika u lokalnom parlamentu. Ovaj rezultat predstavlja pad od čak 19 posto u odnosu na prošle izbore, kada je DNS imao impresivnih 21 posto glasova i bio druga najjača politička opcija u gradu, odmah iza Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Usporedba s prethodnim rezultatima naglašava koliko je dubok pad stranke u njenom vlastitom bastionu.
U Bijeljini, najvećem gradu u Semberiji, situacija za DNS nije ništa bolja. Na ovim izborima stranka je osvojila 2,55 posto glasova, što je također značajan pad u odnosu na prethodne izbore kada je imala 5,6 posto podrške. Ovaj trend pokazuje da DNS gubi uporište i u drugim ključnim gradovima Republike Srpske, što dodatno produbljuje krizu unutar stranke.
Neuspjeh DNS-a nije ograničen samo na navedene gradove. Stranka nije uspjela osigurati odbornike ni u drugim mjestima poput Laktaša, Modriče, Mrkonjić Grada, Kotor Varoša i Vlasenice. U većini ovih sredina rezultati su slični onima od prije četiri godine, ali nisu bili dovoljni za osvajanje mandata.
DNS je nekada bila druga najjača politička stranka u Republici Srpskoj. Na Općim izborima 2018. godine, osvojila je gotovo 100.000 glasova, čime je bila odmah iza SNSD-a. Na tim izborima, stranka je osvojila 12 mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), čime je postala ključan politički faktor. Međutim, nakon tih izbora stranka je doživjela niz unutarnjih potresa, koji su kulminirali odlaskom tadašnjeg lidera Marka Pavića, te nizom istaknutih članova, uključujući Nedeljka Čubrilovića, koji je osnovao stranku DEMOS, Milana Radovića i Darka Banjca. Ovi odlasci su znatno oslabili DNS, a stranka je dvije godine kasnije, na izborima 2020., imala samo pet poslanika u NSRS.
Razlog za ovakav pad DNS-a može se tražiti u kombinaciji faktora. Gubitak ključnih kadrova, unutrašnje podjele i promjene u rukovodstvu doprinijele su destabilizaciji stranke. Pored toga, Nenad Nešić, koji je preuzeo stranku nakon odlaska Pavića, očigledno nije uspio zadržati raniji nivo podrške. Njegovo vođenje stranke i opadanje popularnosti DNS-a na terenu jasno pokazuju da DNS nije uspio očuvati svoje pozicije u političkom pejzažu Republike Srpske.
Ovi izborni rezultati jasno ukazuju na ozbiljnu krizu unutar Demokratskog narodnog saveza. Stranka se suočava s padom popularnosti i utjecaja, a rezultati izbora 2020. godine sugeriraju da je potrebno temeljito preispitati unutrašnju strukturu, strategiju i vođenje stranke kako bi se DNS mogao oporaviti i povratiti povjerenje glasača u budućim političkim procesima.
