Proslavljeni balkanski pjevač Zdravko Čolić u nedavnom intervjuu prisjetio se svog odrastanja i blagdanskih običaja djetinjstva u bivšoj Jugoslaviji, što je izazvalo niz odgovora. Prema Čolinim riječima, u doba socijalizma i komunizma svetkovanje Božića razlikovalo se od današnjeg oblika. Umjesto da bude sinonim za Božić, prisutnost okićenog drvca povezivala se s proslavom Nove godine. U tom su razdoblju vjerske slobode bile ograničene, a značaj Božića nije bio toliko izražen kao u današnje vrijeme.
Nakon njegove izjave uslijedila je bujica komentara koji pokazuju koliko je Čola uspio isprovocirati i razbjesniti korisnike Twittera. Reakcije na izjavu ovog legendarnog lika bile su izrazito negativne, uz komentare poput “U Jugoslaviji sam se za Božić i Bajram bez ikakvih posljedica naslađivao kolačima. Sada shvaćam da sam nesvjesno glumio disidenta”, “Čola se čini postali su žrtve virusa populizma” i “Čini se da je demencija neizbježna posljedica.
U objavi, pjevač je otkrio da je njegov otac bio na položaju u agenciji za provođenje zakona, zbog čega je njihovoj obitelji bilo zabranjeno obilježavanje vjerskih svečanosti poput Božića ili Bajrama zbog njegove uloge u vladi. Kao alternativa, Novu godinu dočekali su kićenjem božićnog drvca. Izostala je službena potvrda za vjerske praznike. Međutim, kad su se okolnosti na kraju promijenile, pojedinci su te prigode obilježili na svoj jedinstven način. Među onima koji su imali iskustva s Jugoslavijom i njezinim načinom života čuli su se protivni glasovi koji su osporavali obje Čoline tvrdnje.
Nakon uspješnog i opsežnog glazbenog putovanja koje je svojim melodijama usrećilo nebrojene pojedince u Jugoslaviji, pjevačica, nepokolebljiva klevetničkim primjedbama, samouvjereno tvrdi da svatko sada ima slobodu komemorirati i otvoreno prigrliti svoje osobne interese i naklonosti. Imperativ je priznati trajni značaj ove glazbene ostavštine, budući da ostaje otporna na sve pokušaje da se umanji njezin utjecaj.
