Izjave visokog predstavnika Christiana Schmidta, date tokom gostovanja na Face TV, izazvale su val reakcija i kontroverzi, naročito zbog naizgledne usporedbe između osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine, Alije Izetbegovića. Ova izjava je naišla na široku kritiku, pa je Ured visokog predstavnika (OHR) kasnije dao pojašnjenje za Klix.ba, kako bi razjasnio stavove Schmidta i kontekst njegovih riječi.
U odgovoru OHR-a se ističe da je Christian Schmidt kritikovao udžbenike historije u Republici Srpskoj za 9. razred osnovnih škola, u kojima je Alija Izetbegović prikazan na način koji visoki predstavnik smatra problematičnim. Ova kritika se odnosi na lekciju pod nazivom “Republika Srpska i odbrambeno-otadžbinski rat”, gdje je Izetbegović prikazan u negativnom svjetlu, što Schmidt ocjenjuje kao pristrasno i štetno za obrazovanje mladih generacija.
OHR je posebno naglasio razliku između Ratka Mladića i Alije Izetbegovića. Mladić je osuđen za ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici, dok je Izetbegović bio ključni faktor u postizanju mira kroz Dejtonski mirovni sporazum i očuvanju mnogih života tokom rata u Bosni i Hercegovini. Schmidt, kako se navodi u odgovoru, ni u jednom trenutku nije pokušao izjednačiti ove dvije ličnosti, već je njegova kritika usmjerena na način na koji se historija predstavlja u školskim udžbenicima, što može dodatno produbljivati etničke podjele.
OHR također naglašava da su tvrdnje o Schmidtovoj namjernoj usporedbi Izetbegovića i Mladića “zlonamjerne i pogrešne”. Pojasnili su da je cilj visokog predstavnika u BiH postizanje veće objektivnosti u obrazovnom sistemu, naročito u pogledu historijskih događaja, kako bi učenici mogli izgraditi vlastito mišljenje na temelju činjenica, a ne pristrasnih interpretacija. Time se Schmidt zalaže za uklanjanje pristrasnih dijelova iz školskih udžbenika, koji mogu negativno utjecati na odnose među mladima različitih etničkih zajednica.
Kontroverza je proizašla iz Schmidtove izjave tokom intervjua na Face TV, gdje je, govoreći o obrazovanju, izrazio zabrinutost zbog prikazivanja ličnosti poput Mladića i Izetbegovića u školskim udžbenicima. Schmidt je kazao: “Ako vidimo Mladića i Aliju Izetbegovića, to je neprihvatljivo. Zašto stavljate te slike? Dajte ovoj djeci mogućnost da uče i donose vlastite odluke.” Ova izjava, prema pojašnjenju OHR-a, nije bila pokušaj usporedbe dvije ličnosti, već kritika načina na koji se historija koristi u svrhu podjela.
Schmidtova kritika odnosi se na veću potrebu za reformom obrazovnog sistema u BiH, koji bi trebao biti usmjeren na stvaranje neutralnog i objektivnog okvira za učenje historije. Prema Schmidtu, školski programi ne bi smjeli koristiti historijske događaje kao instrumente za produbljivanje etničkih razlika, već kao alat za izgradnju zajedničke budućnosti. Ova perspektiva također odražava odluku Ustavnog suda BiH, koja se bavi pitanjem uklanjanja pristrasnih elemenata iz obrazovnog sistema.
Schmidtove izjave su izazvale reakcije u medijima i političkim krugovima, gdje su ga neki optužili za izjednačavanje uloga Izetbegovića i Mladića, što je izazvalo burne komentare. Međutim, OHR je u svom pojašnjenju jasno stavio do znanja da su ove tvrdnje neutemeljene i suprotne onome što Schmidt želi postići u BiH. Cilj visokog predstavnika, kako se navodi, nije politička provokacija, već doprinos izgradnji obrazovnog sistema koji će služiti kao platforma za pomirenje i stvaranje boljih odnosa među različitim narodima u zemlji.
Ova situacija dodatno ističe osjetljivost tema vezanih za ratnu prošlost u BiH i izazove s kojima se zemlja suočava u procesu suočavanja s historijom i pomirenjem. Uloga obrazovanja u ovom procesu je ključna, a Schmidtova intervencija naglašava važnost objektivnosti i nepristranosti u prikazivanju historijskih činjenica, kako bi se izbjegla daljnja polarizacija mladih generacija u zemlji.