Dodikova izjava povodom 25. novembra i kontekst obilježavanja Dana državnosti BiH
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik iznio je niz tvrdnji povodom obilježavanja 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, nazivajući ga “falsifikatom” koji, prema njegovim riječima, ne može biti prihvaćen kao zajednički praznik. Njegov stav izazvao je pažnju javnosti, ali i otvorio prostor za rasprave o interpretaciji historije, antifašističkog nasljeđa i savremenog političkog konteksta.
Dodikov stav o antifašizmu i obilježavanju praznika
Dodik je istakao kako Srbi u Bosni i Hercegovini imaju najviše razloga da se sjećaju 25. novembra jer je, prema njegovim riječima, taj datum potvrda “antifašističkog bića srpskog naroda”. Izjavio je:
- “Nas koji smo bili istinski antifašisti i krvavo platili oslobađanje od nacista i ustaša svrstali su među dželate.”
- Optužio je bošnjačku politiku za, kako je naveo, “falsifikovanje historije” i pokušaj da se promovišu kao čuvari antifašističkog nasljeđa, uprkos saradnji dijelova bošnjačkog naroda s nacistima i ustašama tokom Drugog svjetskog rata.
Dodik je također kritikovao 25. novembar kao datum koji, prema njegovom mišljenju, ne može predstavljati državnost današnje Bosne i Hercegovine, jer ta državnost proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, a ne iz odluka ZAVNOBiH-a.
Kontraverzne tvrdnje i reakcije
Dodik je svoju izjavu dodatno potkrijepio tvrdnjom da Bošnjaci, kao narod, “ne mogu obilježavati antifašistički praznik” zbog historijskog nasljeđa, uključujući stradanja pripadnika tog naroda na Blajburgu. Ovaj dio izjave izazvao je kritike jer selektivno interpretira historiju i prešućuje kompleksnost odnosa u Drugom svjetskom ratu.
- Ne spominju se zločini četničkog pokreta, uključujući kolaboraciju sa silama Osovine i dogovore o nenapadanju s ustašama.
- Ignoriše se činjenica da je četnički pokret, zajedno s ustašama, imao zajedničke rute za povlačenje prema Blajburgu, što su historijski dokumenti jasno zabilježili.
Historijski kontekst i značaj ZAVNOBiH-a
25. novembar 1943. godine obilježava prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, kada su delegati iz svih krajeva BiH proglasili Bosnu i Hercegovinu ravnopravnom zajednicom Srba, Hrvata i Bošnjaka u okviru tadašnje Jugoslavije. Ovaj datum je simbol antifašističke borbe i multietničkog karaktera BiH.
Iako se u RS ne obilježava, ovaj datum ostaje važan u Federaciji BiH i međunarodno prepoznat kao ključni moment u afirmaciji državnosti BiH.
Zaključak
Izjave poput Dodikovih ponovo otvaraju diskusiju o zajedničkom viđenju historije u BiH i o tome kako prošlost oblikuje politički diskurs danas. Dok 25. novembar simbolizuje borbu protiv fašizma i zajedništvo, stavovi koji dijele narode na “istinske” i “lažne” antifašiste samo dodatno produbljuju razlike. Povratak dijalogu i objektivnijem sagledavanju historije ostaje ključ za pomirenje i bolje razumijevanje prošlosti.
