Slučaj “Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine” pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava
Sutra će pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) biti održano saslušanje u slučaju “Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine”. Ova apelacija, već ocijenjena kao značajna za budućnost demokratije i izbornog sistema u BiH, bavi se kršenjem aktivnog biračkog prava zbog etnički ograničenog političkog predstavljanja u državi.
Pozadina slučaja i prva presuda
Slaven Kovačević, stanovnik Sarajeva, žalio se ESLJP-u tvrdeći da mu je povrijeđeno pravo da bira sve kandidate za Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH. Prema trenutnom sistemu, kandidati za ove institucije biraju se prema etničkoj pripadnosti i teritorijalnom principu, što značajno ograničava biračko pravo građana koji se ne identificiraju s konstitutivnim narodima ili žive izvan određenih teritorija.
U avgustu 2023. godine ESLJP je presudio u korist Kovačevića, navodeći da trenutni sistem narušava osnovna demokratska prava i da BiH mora uspostaviti model građanskog političkog predstavljanja. Sud je jasno istakao da etnička pripadnost ne smije biti faktor u ostvarivanju biračkog prava, jer se time podriva demokratija.
Žalba BiH na presudu
Bosna i Hercegovina, koju predvodi agentica Monika Mijić, podnijela je žalbu na ovu presudu. Sutrašnje saslušanje pred Velikim vijećem ESLJP-a omogućit će iznošenje argumenata obje strane, uz dodatna obraćanja trećih strana poput Hrvatske i Ureda visokog predstavnika (OHR).
Uloga trećih strana
- Hrvatska:
Agentica Hrvatske pred ESLJP, Štefica Stažnik, zajedno s članovima svog tima, uključujući pravnike porijeklom iz BiH, obratit će se sudu kao treća strana. Njihova uloga je podrška argumentima koji idu u korist očuvanja trenutnog etničkog principa predstavljanja. - OHR:
Iako se visoki predstavnik Christian Schmidt neće lično obratiti, njegovi pravni savjetnici iz advokatske kuće Blackstone prenijet će stavove OHR-a.
Reakcije i političke implikacije
Slučaj je izazvao burne reakcije unutar BiH, posebno među članovima HDZ-a, koji presudu doživljavaju kao prijetnju za politički uticaj Hrvata u BiH. HDZ je čak indirektno zaprijetio mogućim obnavljanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, što bi značilo ozbiljno narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
S druge strane, presuda u korist Kovačevića mogla bi označiti ključni korak ka ukidanju diskriminacije u Izbornom zakonu BiH i jačanju građanskog modela demokratije.
Šta slijedi?
Saslušanje pred Velikim vijećem zakazano je za sutra ujutro i trajat će do podneva. Konačna odluka neće biti donesena odmah, već se očekuje da će rasprave potrajati nekoliko mjeseci. Očekuje se da će presuda biti donesena na proljeće 2025. godine.
Slučaj “Kovačević” ima potencijal da redefiniše politički sistem BiH, ali njegova implementacija zavisit će od političke volje u zemlji. Ovaj slučaj jasno stavlja fokus na sukob između etničkog i građanskog modela uređenja države, čime se direktno utiče na budućnost demokratije i jednakosti u BiH.
