Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ponovo je izazvao niz reakcija svojim ponašanjem i izjavama tokom i nakon zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Ovaj događaj privukao je pažnju domaće i međunarodne javnosti, posebno zbog njegovih susreta s međunarodnim liderima i izjava koje su usmjerene ka kritikama zapadnih zemalja, kao i osjetljivim pitanjima u vezi sa situacijom na Kosovu.
Vučićev sastanak s Benjaminom Netanyahuom, premijerom Izraela, bio je jedan od ključnih trenutaka. Netanyahu je nakon sastanka podijelio fotografije na društvenoj mreži X (bivši Twitter), uz zahvalnost Srbiji za podršku Izraelu. Ova podrška uključuje i angažman Srbije u naporima da se oslobode izraelski taoci koje drže pripadnici Hamasa. Jedan od tih talaca, Alon Ohel, ima i srbijansko državljanstvo, što dodatno osnažuje vezu između ove dvije države.
Netanyahu je tom prilikom pohvalio Vučića za napore Srbije, ističući da odnosi između Srbije i Izraela nikada nisu bili jači. Rekao je da dijele zajednički cilj: osloboditi sve taoce koji su zarobljeni u Pojasu Gaze. Njegove riječi su bile jasne: „Svi civilizovani narodi se moraju ujediniti kako bi stavili tačku na ovu užasnu situaciju. Od srca se zahvaljujem Vučiću na prijateljstvu i naporima Vlade Srbije u ime talaca. Zajedno ćemo i dalje biti jaki.”
Nakon ovog susreta, Vučić se obratio Generalnoj skupštini UN-a, a njegov govor izazvao je veliki odjek. On je iskoristio priliku da optuži zapadne zemlje za rušenje međunarodnih normi i prekršaje u okviru Ujedinjenih nacija, posebno u vezi sa situacijom na Kosovu. Vučić je iznio kritike zbog, kako je naveo, nepoštovanja Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koja garantuje suverenitet Srbije nad Kosovom, te je tvrdio da “za Srbe na Kosovu trenutno nema pravde”.
Njegov govor posebno je izazvao pažnju kada je pomenuo zemlje koje nisu podržale Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Vučić je izrazio zahvalnost tim zemljama, što je izazvalo brojne reakcije u međunarodnoj javnosti, posebno u zemljama koje su glasale za ovu rezoluciju. Mnoge organizacije i politički akteri smatrali su ovo kontroverznim, s obzirom na osjetljivost pitanja genocida u Srebrenici.
Vučić je kasnije u intervjuu za televiziju Pink tvrdio da su mu prišli pojedinci iz Ujedinjenih nacija, koji su navodno rekli da nikada nisu čuli govor poput njegovog. Ova izjava, iako bez konkretnih dokaza, izazvala je dodatnu pažnju u domaćoj javnosti, pogotovo među Vučićevim pristalicama, koji su ovaj govor vidjeli kao znak njegove hrabrosti i odlučnosti da brani interese Srbije na međunarodnoj sceni.
Međutim, kritičari smatraju da su Vučićeve izjave i postupci usmjereni na dobijanje političkih poena unutar Srbije, posebno uoči predstojećih izbora. Njegove oštre riječi prema Zapadu dolaze u trenutku kada Srbija balansira između svojih evropskih ambicija i tradicionalnih veza s Rusijom i Kinom. Vučićev govor u UN-u može se posmatrati kao dio tog političkog balansa, gdje on pokušava zadržati podršku nacionalističkog biračkog tijela u Srbiji, dok istovremeno nastoji održati diplomatske odnose s ključnim svjetskim silama.
Vučićevo prisustvo na zasjedanju Generalne skupštine UN-a, kao i njegovi susreti s liderima poput Netanyahua, ukazuju na to da Srbija nastoji igrati važnu ulogu na međunarodnoj sceni, uprkos izazovima s kojima se suočava. Vučićeva retorika usmjerena prema Zapadu i njegova podrška Izraelu predstavljaju složenost pozicije Srbije u savremenoj geopolitici.
