Snežana Đurišić je devedesetih godina sa suprugom Slobodanom Gvozdenovićem i tada maloljetnom djecom Majom i Markom živjela u Čikagu. U Jugoslaviju se vraćala zbog poslovnih obaveza i da bi posjetila porodicu i prijatelje. Ona je uvijek prepuna utisaka, pa je tako jedne prilike napravila i paralelu između života u domovini i preko bare, te je napomenula kako u Americi nije sve tako bajno i sjajno kako se nekima čini:

” Poželjela sam se raje, beogradskih ulica, ovog mentaliteta. Vidim da je teško živjeti, ali u Americi se sve to još više dramatizuje. Napumpane su priče, jer ljudi ne znaju kakva je ovdje stvarna situacija. Strašno je kada poželiš neke obične stvari, na primjer mlijeko, a ne možeš da ga kupiš. Pogotovo zato što je u Americi hrana veoma jeftina, pa kad čujemo koje su cijene nekih namirnica, prebacujemo ih u dolare, uspoređujemo. Ovih dana u Beogradu sam sebi nekoliko puta bila smiješna, jer nisam mogla da se snađem s novim novčanicama” – rekla je ona 1992. godine te je rekla kako ni svoju ulicu nije prepoznala nakon što je pola godine provela u Čikagu:

” Najviše se promijenila moja ulica, skroz je raskopana! Sređuju kanalizaciju, kopaju na sve strane, blato je do koljena… Čovjek jedino traktorom može da dođe do mog dvorišta. Muka mi je da pozovem taksi, jer vozači bi me najradije istukli kad dolaze u taj kraj. Pljušte kritike u stilu: “Živite u bogatom kraju, imate love, a u stvari blata ko na selu.” Kako sam čula, tek na proljeće će asfaltirati ulicu.

Ostatak pročitajte OVDJE

Oglasi - Advertisement

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here