Grijanje u Srbiji najviše se oslanja na gas kao energent, te je takvo grijanje dominantno u Srbiji, te se za dobijanje toplotne energije čak 65 % koristi ovaj energent, dok se drvno gorivo koristi svega 0,5 %. Stručnjaci ističu da je potencijal koje imaju drva za ogrjev daleko veći, te da biomasa dobijena iz brzorastućeg drveća smatra se “gorivom budućnosti”. Plantaža drveta paulovnije koja se za to koristi nalazi se selu Markovac na imanju Gorana Mirčića, a on je to posadio prije nekih šest godina i radoznalosti, jer se tu radi o najbrže rastućem drvetu na svijetu: “Nisam vjerovao da jedno drvo može tako brzo da izraste i postane zrelo drvo za tako malo vremena”, kaže Mirčić.

On ističe da je prednost ovoga drveta ta da je njegova energetska vrijednost velika, pa se sve više razmišlja o njegovoj upotrebi za ogrjev. Željko Spasojević, iz rasadnika paulovnija “Planto”, naveo je da se ovo drvo ne koristi kao tipično drvo za ogrjev, te objašnjava kako je njegova obrada drugačija: “Nije to drvo koje ćete sjeći i ložiti Smederevac, ne nije to za to. Međutim, drobljeno, pretvoreno u pelet i sabijeno ono ima izvanrednu vrijednost. Može da se koristi čak i kao komponenta koja će za stvaranje peleta sa bukvom, ali i sa drugim vrstama”, kaže Spasojević.

On je i istakao da se veoma mali broj ljudi grije sa ovim drvetom u Srbiji, te da se pelet kod nas najviše pravi od bukve i hrasta, dok mali broj ljudi u Srbiji bavi upotrebom ovoga drveta za proizvodnju peleta ostale brzorastuće vrste poput vrbe, topole i bagrema imaju drugačiju svrhu. Branko Stajić sa Šumarskog fakulteta objašnjava da se drvo prerađuje i da se na taj način dobija takozvani “drvni čips”.

Ostatak pročitajte OVDJE

Oglasi - Advertisement

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here