Simptomi kao što su nadimanje, grčevi, gasovi, bolovi u stomaku i problemi sa pražnjenjem creva mogu signalizirati prisustvo sindroma nervoznog debelog creva. Ova stanja proizlaze iz disfunkcije debelog creva, dok jasan organski uzrok bolesti nije identifikovan. Razgovaramo s Doc. dr sci. med. Dušanom Popovićem, specijalistom interne medicine,gastroenterohepatologom s odeljenja gastroenterologije i hepatologije, Klinike za internu medicinu KBC “Dr Dragiša Mišović” u Beogradu, o uzrocima nastanka sindroma nervoznog debelog creva, pratećim simptomima i mogućnostima pomoći osobama čiji kvalitet života je otežan zbog ovih tegoba.
Sindrom iritabilnog kolona je često oboljenje koje se najčešće pojavljuje kod osoba u mlađim i srednjim godinama života, s većom zastupljenošću kod žena. Važno je istaknuti da ovaj poremećaj značajno utječe na kvalitet života oboljelih. Ne postoji jedan specifičan uzrok koji dovodi do sindroma debelog crijeva, već se on javlja kao rezultat kombinacije različitih faktora poput genetike, stresa, prehrane, disbioze crijevne mikrobiote i drugih. Klinička slika sindroma iritabilnog kolona obuhvaća poremećaje u pražnjenju crijeva i bol. Pacijenti mogu imati česte, tekuće stolice (dijareju) ili osjećaj zatvora (opstipaciju).
Ovisno o prevladavajućem poremećaju u pražnjenju crijeva, pacijenti se mogu klasificirati u različite podtipove. Bol je jedan od važnih simptoma, karakteristično je da se smanjuje ili potpuno nestaje nakon pražnjenja crijeva ili otpuštanja plinova. Osim poremećaja u pražnjenju crijeva i boli, pacijenti često doživljavaju izraženu nadutost, mučninu, dispepsiju i slične simptome. Tegobe se obično ne javljaju tijekom noći i ne bude pacijenta iz sna, što je važno za postavljanje dijagnoze. Također, simptomi se često pogoršavaju pod utjecajem stresa, što pacijenti primjećuju vrlo lako. Prva i najvažnija mjera je isključiti ozbiljne organske uzroke tegoba, kao što su tumori, upalne bolesti crijeva i druge patologije.
Stoga je od iznimne važnosti da iskusni gastroenterolog postavi dijagnozu nakon detaljnog pregleda. Ponekad je potrebno provesti dodatne testove kao što su laboratorijske analize, analize stolice, ultrazvuk abdomena i kolonoskopija. Kolonoskopija se smatra najboljom metodom za pregled debelog crijeva i treba je obaviti samo ako je gastroenterolog zatraži. Obično se preporučuje ako postoje “alarmni simptomi”, uključujući prisutnost krvi u stolici, anemiju, značajan gubitak tjelesne težine, nedavni početak zatvora ili značajne promjene u ritmu pražnjenja crijeva kod pacijenata koji su prethodno imali normalno pražnjenje. Također, treba biti oprezan ako postoji obiteljska anamneza raka debelog crijeva ili polipa, jaki abdominalni bolovi i trajno povraćanje.
