Svi se pitaju kad će se pomjeriti sad, a to se dešava zadnjeg vikenda u mjesecu oktobru, a obzirom da 31.oktobar pada u noći subota na nedjelju tad će se poslije ponoći pomjeriti sat, kada kazaljke trebaju jedan sat unazad da se vrate, odnosno na 2:00 sata sa 3:00.

Na taj način započinjemo zimsko računanje vremena.

Sunce će ranije izlaziti sa vraćanjem na zimsko računjanje, ali i zalaziti, manje svjetla ćemo imati u popodnevnim satima. A u noći kad se vraćaju kazaljke, ipak, ljudi će moći da odspavaju jedan sat duže nego što su mislili.

Veći dio Evrope će pomjeriti kazalke, a to je postalo svojevrsna tema čiji se smisao i stvarni učinci neprestano ispituju i propituju.

Zapravo, zimsko vrijeme je standardno, a prvi put prijelaz privremeni na ljetni period je uveden u Njemačkoj i njenim saveznicama u prvom svjetskom ratu 1916. godine.

Osnovi razlog je da se uštedi tadašnji glavni energent ugljena. Kasnije su se i SAD, Rusija, Velika Britanije i druge zemlje pridružile sa sličnim argumentima, ali dobar dio od pomicanja kazaljki je poslije rata odustao.

Vratili su se mnogi ljetnom vremenu tokom Drugog svjetskog rata, a tokom velike energetske krize sedamdesetih godina ponovo je doživjelo popularnost. Bivša Jugoslavija je 1983. godine prvi put službeno pomjerila kazaljke.

Benjamin Franklin je u osamnaestom stoljeću prvi došao na ovu ideju, pošto smatra da se previše troši svijeća u večernjim satima i spavanjem u vrijeme kad je već svanula zora.

Ali konkretan prijedlog za pomicanje vremena je imao entomolog s Novog Zelanda George Hudson 1895. godine. Kasnije je prijedlog iznio i Britanac Vilijam Viljet.

Advertisement