Gotovo sve Brenine pjesme postigle su trenutnu popularnost, iako identitet njihovog skladatelja često ostaje misterij. Saša Popović, istaknuta ličnost pop glazbe, otvoreno je govorio o svom pisanju pjesama kao hobiju uz svoju osnovnu karijeru. Priliku da objavi ove pjesme dobio je Raka Đokić, koji je u to vrijeme vodio grupu “Slatki greh”.
Godine 1985. osmislio je i orkestrirao najizvrsniju pjesmu Lepe Brene “Nežna žena” na tekst Radmile Mundrinić. Saša je zaslužan za potpunu transformaciju njezinog života, preselivši je iz Brčkog u Beograd, gdje je naposljetku osvojila publiku diljem bivše zemlje s “Slatkim grehom”.
Ni sama Lepa Brena nije zaboravila detalje njihovog prvog susreta. Za medije je ispričala: “Do tada sam provela šest mjeseci pripremajući se kad mi je Saša prišao da se pridružim grupi. Kad je vidio Saleta, otac je primijetio njegovu težinu – samo 45 kilograma – i njegov palačinkasti kostim. Tata je mislio da je to bilo mi je glupo da se bavim takvim bendom, pa mi je on oklijevajući dopustio da radim sa ‘Slatkim grehom’. Sale nije ostavio ozbiljan utisak na njega samo sam bio zahvalan što nije natjerao Saleta iz kuće, Sašin bend je krenuo u Bačku Palanku, a nedugo zatim stigla je i Brena. “Bježi od kuće!” – nasmijao se Popović.
U sivom kovčegu, pričvršćenom užetom, nalazila se odjeća neprikladna za nastup. Orkestar je nekoliko dana svirao bez vokala, jer se Brena fokusirala na svladavanje pjesama. “Uspjela je naučiti tri pjesme, ali joj je tempo učenja bio izvanredan”, primjećuje Saša. Taman kad je bila spremna izaći na pozornicu, dogodio se neočekivani događaj – proglašena je žalost nakon Titove smrti.
Saša se prisjeća kada mu je Popović došla tražiti predujam na njezinu plaću. Iako iznenađen, pristao je dati joj novac. “Po povratku iz Novog Sada pojavila se potpuno transformirana – nova frizura, nova garderoba, sve je izgledalo drugačije. Dok je nova pjevačica bila na dijeti, orkestar je vježbao svoju glazbu tijekom razdoblja žalosti. Direktor hotela bio je zapanjen kada smo podijelili pozornica za naš prvi zajednički nastup, tako je počela Lepa Brena”, ispričao je Saša.
BONUS TEKST:
Životna priča Dragomira Felbe ispunjena je dirljivim trenucima. Dragomir Felba ostavio je značajan trag na jugoslavenskoj kinematografiji, započevši svoju karijeru u Narodnom pozorištu u Kragujevcu. Mlađa publika ga vjerojatno najviše pamti kao djeda Štraju iz serije „Otvorena vrata“, s obzirom na to da se pojavio u više od 100 domaćih filmova.
Rođen je 1921. godine u Skoplju, a svoje obrazovanje stekao je na Fakultetu tehnike i prava. U dobi od 25 godina odlučio se posvetiti glumačkoj karijeri. Njegov rad visoko je cijenjen unutar umjetničke zajednice, a karijeru mu obilježava mnoštvo nagrada. Felba je započeo svoju filmsku karijeru 1948. godine, a popularnost među gledateljima stekla je ulogama u filmovima kao što su “Barba Žvane”, “Kozara”, “Vuk samotnjak”, “Lov u mutnom” i “Otvorena vrata”.
Poznati glumac suočio se s teškom sudbinom kada mu je supruga oduzela život 2000. godine, a iste te godine njihova kći je preminula nakon duge borbe s bolešću. Nakon ove tragične nesreće, Dragomir se izvukao iz javnosti i preminuo 2006. godinu, šest godina nakon gubitka voljene obitelji, a njegovo posljednje počivalište nalazi se u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.
