Rasta i ona su dugo bili u ljubavnoj vezi, a njihova je ljubav procvjetala usred produkcije glazbenog spota za poznatu pjesmu “Kawasaki”.
Nakon razvoda od pjevačice Ane Nikolić, s kojom ima kćerku, reper Stefan Đurić Rasta uplovio je u romantičnu vezu s 12 godina mlađom Marijom Balaban.
Postoje ograničeni podaci o njegovim romantičnim vezama prije Ane i nakon njihovog zajedničkog vremena, iako je dokumentirano da je gajio naklonost prema Vidi Savić, ženi miješanog podrijetla, prije nego što je stupio u vezu s Nikolićkom.
Tijekom produkcije glazbenog spota “Kawasaki”, Rastina i Anina romantična veza je procvjetala, označivši početak njihove dugotrajne ljubavi koja je trajala nekoliko godina. Međutim, glasine koje su kružile tijekom tog razdoblja sugerirale su da je reper okončao vezu s njom nakon što je upoznao Anu tijekom njihove suradnje na njezinom albumu.
Prema izvoru domaćih medija, prije nekoliko godina dotad skladan par, duboko zaljubljen jedno u drugo, doživio je značajan pomak u dinamici odnosa. Ova se transformacija dogodila kada je Anin brat, Marko, upoznao Rastu s Anom tijekom druženja vezanog za posao. Ubrzo nakon toga, Stefan je donio odluku da prekine vezu s Vidom i nastavi ljubavnu vezu s Anom.
Da napomenemo, Vidin otac je iz Afrike, a majka iz Srbije. Trenutno živi u Zemunu, 40-godišnja je majka dvoje djece. Osim pojavljivanja u Rastinim spotovima, gostovala je iu raznim drugim produkcijama te je redovito prisutna na beogradskoj klupskoj sceni.
BONUS TEKST:
Učinci urbanizacije na okoliš i društvo značajni su i dalekosežni.
Rast stanovništva u urbanim područjima, poznat kao urbanizacija, usko je povezan sa širenjem gradova i razvojem infrastrukture. Ovaj transformativni proces ima dalekosežne učinke na okoliš, društvo i gospodarstvo. U sljedećoj raspravi istražit ćemo različite načine na koje urbanizacija utječe na različite aspekte života, poput okoliša, društvenih struktura, gospodarstva i ukupne kvalitete života.
Utjecaj urbanizacije na okoliš tema je koja izaziva veliku zabrinutost.
Okoliš je pod velikim utjecajem urbanizacije, što rezultira primjetnim promjenama u više aspekata.
Kako se urbana područja šire, tako raste i prisutnost vozila, industrijskih operacija i korištenja fosilnih goriva. Posljedično, zrak postaje krcat povišenim razinama zagađivača, uključujući čestice prašine, dušikove okside i sumporov dioksid. Dugotrajna izloženost ovim štetnim tvarima može rezultirati problemima dišnog sustava, kardiovaskularnim tegobama i raznim drugim zdravstvenim komplikacijama.
Proces urbanizacije često rezultira povećanjem ispuštanja otpadnih voda i kemikalija u vodene površine, što dovodi do onečišćenja vode. Ovo onečišćenje ima štetne učinke na ekosustave, kao i na kvalitetu pitke vode i zdravlje ljudi.
Širenje urbanih područja često uključuje uništavanje prirodnih staništa djelovanjem kao što su krčenje šuma, isušivanje močvara i izmjene zemljišta. Posljedično, brojne biljke i životinje gube svoja staništa, što dovodi do smanjenja bioraznolikosti i degradacije usluga ekosustava.
U urbaniziranim regijama javlja se fenomen nazvan “toplinski otoci”, koji rezultira povišenim temperaturama u usporedbi s okolnim područjima. To je prije svega uzrokovano prisutnošću betonskih i asfaltnih površina koje upijaju toplinu, a zatim otpuštaju akumuliranu toplinu. Posljedice toplinskih otoka uključuju pogoršanje globalnog zatopljenja i povećanu potražnju za rashladnom energijom.
Utjecaj urbanizacije na društvo značajna je tema rasprave. Urbanizacija se odnosi na proces migracije stanovništva iz ruralnih područja u urbana područja, što rezultira rastom i razvojem gradova. Ovaj fenomen ima i pozitivne i negativne učinke na različite aspekte društva.
Jedan od pozitivnih učinaka urbanizacije je gospodarski rast. Urbana područja obično privlače više poduzeća i industrija, što dovodi do mogućnosti zapošljavanja i povećanja razine prihoda za stanovnike. To zauzvrat poboljšava životni standard i omogućava pristup boljoj zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i drugim bitnim uslugama.
Međutim, urbanizacija predstavlja i izazove za društvo. Jedan od glavnih problema je opterećenje infrastrukture i resursa. Kako se sve više ljudi seli u gradove, postoji veća potražnja za stanovanjem, prijevozom, vodom i energijom. To može dovesti do prenapučenosti, prometnih zagušenja i neadekvatnog pružanja osnovnih sadržaja.
Druga briga je društveni učinak urbanizacije. Brzi rast gradova često dovodi do stvaranja slamova i neformalnih naselja, gdje ljudi žive u lošim uvjetima s ograničenim pristupom osnovnim uslugama. To može rezultirati društvenom nejednakošću, stopom kriminala i društvenim nemirima.
Nadalje, urbanizacija utječe na okoliš. Širenje gradova često dovodi do krčenja šuma, gubitka biološke raznolikosti i povećanja razine onečišćenja. To može imati štetne učinke na ekosustave i doprinijeti klimatskim promjenama.
Zaključno, urbanizacija ima i pozitivne i negativne posljedice za društvo. Iako donosi gospodarski rast i poboljšani životni standard, predstavlja i izazove kao što su opterećenje infrastrukture, društvena nejednakost i degradacija okoliša. Za kreatore politike i urbaniste važno je da se pozabave ovim pitanjima i osiguraju održiv i uključiv urbani razvoj.
Proces urbanizacije donosi mnoštvo društvenih promjena, koje mogu imati i dobre i štetne ishode.
Proces urbanizacije često rezultira promjenama unutar društvenih struktura. Demografski sastavi i društvene norme prolaze kroz transformacije kako pojedinci migriraju iz ruralnih regija u urbane centre. Ovaj priljev različitih kultura ima potencijal poboljšati strukturu društva, dok istovremeno predstavlja prepreke i napetosti u smislu asimilacije.
Proces urbanizacije ima potencijal dovesti do gospodarskog napretka i poboljšati infrastrukturu, ali također može pogoršati probleme nejednakosti i siromaštva. Brzi tempo urbanizacije često dovodi do razvoja neformalnih naselja ili slamova, gdje pojedinci prolaze ispod standardnih životnih uvjeta i suočavaju se s ograničenim pristupom osnovnim sadržajima kao što su voda, kanalizacija i obrazovanje.
Utjecaj urbanizacije na zdravlje i kvalitetu života vidljiv je u dostupnosti zdravstvenih usluga, obrazovanja i drugih društvenih sadržaja. Dok gradovi općenito pružaju bolji pristup tim resursima, brz tempo urbanog rasta može predstavljati izazove u pogledu pristupačnosti i pridonijeti povećanim razinama stresa zbog zagušenja i buke.
Proces urbanizacije često rezultira pojavom novih mogućnosti zapošljavanja i ekonomskih otvaranja, zajedno s promjenama u radnom okruženju. Ipak, ako urbanizacija ne uspije pratiti gospodarsku ekspanziju, postoji mogućnost povećane nesigurnosti posla i nezaposlenosti.
